Hamlet

Radnja tragedije “Hamlet” nije izvorno Shakespeareova ideja. Svoju inspiraciju pronašao je u starijoj, izgubljenoj drami “Ur-Hamlet”, za koju se pretpostavlja da ju je napisao Thomas Kyd.

Shakespeareov “Hamlet” tragedija je od pet činova, koji su podijeljeni na prizore. Radnja se odvija u dvorcu Helsingöru na danskom kraljevskom dvoru. Hamlet je kraljević kojemu je otac nedavno preminuo. Hamletov prijatelj Horacije govori mu da se noću na zidinama pojavljuje duh preminulog kralja, a nakon što se Hamlet i sam u to uvjeri, duh ga potiče na osvetu za njegovo ubojstvo. Hamlet nije bio svjestan da se tu radilo o ubojstvo, a kako bi umirio očev duh, obeća da će učiniti što je tražio od njega. Tako glavna tema i motivacija radnje tragedije postaje osveta.

Kraljević želi kaznu za očevog ubojicu, njegovog brata Klaudija, koji je oženio majku nedugo nakon kraljeve smrti. Hamlet svoju osvetničku namjeru prikriva ludilom, a glumačku družinu nagovara da odglume zločin kako bi izazvao Klaudijevu reakciju. No u silnoj želji da osveti oca, Hamlet na tom putu slučajno ubije Polonija, državnog tajnika i Ofelijinog oca, zbog čega Klaudije shvati Hamletove namjere te ga pošalje u Englesku. Klaudije mu je pripremio klopku u kojoj je Hamlet trebao poginuti, ali on se na iznenađenje svih vraća kući živ. Ofelija se utopila od tuge, pa njen brat Laert izaziva Hamleta na dvoboj da osveti njenu i Polonijevu smrt. U njihovom dvoboju umiru obojica, ali usput Hamlet ubije i kralja, a kraljica zabunom popije otrovano piće. Hamlet umire Horaciju na rukama, čime završava drama.

Ova tragedija u sebi prije svega sadrži fabulu osvetničkog Hamletovog pohoda, ali i ljubavnu priču između Hamleta i Ofelije. Iako svoju ljubav nikada nisu ostvarili, njihove ljubavne igre obogaćuju radnju i skreću pažnju s osvetoljubivih planova, ubojstava, samoubojstava i urota. Uz ljubavnu fabulu, zanimljivi su i momenti Hamletovog lažnog i Ofelijinog pravog ludila, a posebnu virtuoznost i iskazivanje piščeve ljubavi prema glumi čini prizor predstave koju glumi Hamletova družina.

Tragedija “Hamlet” obiluje monolozima, koji imaju simbolično značenje, a jedan od najpoznatijih takvih monologa je slavni citat “Biti ili ne biti…”.

Vrsta djela: Tragedija u pet činova

Vrijeme radnje: 15./16. stoljeće

Mjesto radnje: dvorac u Helsingöru u Danskoj

Tema djela: Hamletova osveta očevog ubojstva

Ideja djela: Osveta može uništiti važnije stvari, poput ljubavi i umjesto sreći, voditi u nesreću

Kratak sadržaj

Prvi čin

Radnja drame odvija se na danskom dvoru u Helsingöru. Zima je, ponoć. Na straži je vojnik Francisko, koji hoda gore- dolje. K njemu iz dvorca stiže Bernard, časnik na straži. Francisko odlazi sa straže, a Bernardu se pridružuju Horacije i Marcel. Horacije ne vjeruje Marcelu i Bernardu kad mu kažu da im se po noći ukazuje duh pokojnog kralja, ali se i te noći duh pojavi, pa Horacije povjeruje. Pokušali su zaustaviti duha i upitati ga što hoće, ali je pobjegao kad je pijetao zakukurikao. Stoga im nije preostalo ništa drugo nego potražiti Hamleta, kraljevog sina.

Drugi prizor počinje svečanom kolonom u kojoj se nalaze novi kralj Klaudije, kraljica Gertruda, Polonije – državni tajnik i njegov sin Laert i mnogi drugi. Dolaze s krunjenja novog kralja, a povorku tužno prati Hamlet u crnini. Laert moli kralja da ga pusti u Francusku, što mu ovaj dopušta, a slaže se i njegov otac Polonije. Hamlet stoji sa strane i šuti gledajući kako su svi brzo zaboravili smrt njegovog oca, a majka se preudala tako brzo da su kolače sa sprovoda jeli na njenom vjenčanju.

Novi kralj na Hamletove pogrde majci odgovara da ne bi trebao vječno tugovati zbog oca, da treba krenuti dalje, ali Hamlet je i dalje bijesan. Nakon toga, dolaze Horacije, Marcel i Bernard. Govore mu što su vidjeli na zidinama prošlu noć. Duh kralja bio je naoružan od glave do pete, što se Hamletu po njihovim pričama činilo kao nekakav zlokobni znak. Stoga Hamlet odluči stražariti sljedeće noći, kako bi vidio duha i razgovarao s njim.

U Polonijevoj kući sve se priprema za Laertov odlazak u Francusku te se on pozdravlja s ocem i sa sestrom Ofelijom. Laert savjetuje Ofeliji da ne uzima previše ozbiljno Hamletova ljubavna udvaranja, ali nakon njegovog odlaska, Ofelija priča ocu da joj je Hamlet već odavno pokazao da je istinski voli.

Hamlet sljedeće noći na straži ugleda duh koji mu da mig da ga slijedi. Tek kada su došli podno zidina dvorca, duh progovori: kralja je ubio njegov brat Klaudije, dok je ovaj spavao u vrtu. Klaudije mu je u uho usuo sok od bunike, nakon čega je kralj umro. Duh se pozdravlja s Hamletom i moli ga da ga osveti. Hamlet moli Horacija, Marcela i Bernarda da se zakunu da nikome neće reći što su vidjeli i što im je on ispričao.

Drugi čin

Polonije u svojoj kući razgovara sa slugom Reynaldom. Šalje ga u Pariz da uhodi Laerta te pomoću smicalica i laži otkrije je li Laert poročan. Nakon što Reynald otputuje, u sobu ulazi Ofelija, sva izvan sebe. Priopćava ocu da je u njenu sobu maloprije ušao Hamlet, raščupan i mahnit. Polonije je uvjerava da je poludio od ljubavi i strasti prema njoj, ali da o tome svakako treba obavijestiti kralja.

Kralju i kraljici u audijenciju dolazi Polonije, s vijesti o uzroku Hamletovom ludilu. No prije njegove vijesti, stižu poslanici iz Norveške. Kornelije i Voltimand govore da je norveški kraljević Fortinbras odustao od ratnog pohoda na Dansku, ali da traži slobodan prolaz na svom putu do Poljske. Nakon što su poslanici otišli, Polonije se vraća na stvar. Iz prsluka vadi ljubavno pismo koje je Hamlet napisao Ofeliji u kojem joj otkriva svoju veliku zaljubljenost. U taj čas spaze Hamleta kako dolazi čitajući knjigu. Kralj i kraljica odlaze, a Polonije ostaje kako bi pokušao razotkriti razlog Hamletove ludosti.

Hamlet se pravi da ga ne prepoznaje, ali suptilno spominje njegovu kćer. Polonije odlazi, a dolaze Guildenstern i Rosencrantz. Njih dvojicu poslali su kralj i kraljica. Hamlet je prozreo njihove namjere, pa im sam objašnjava razlog svog čudnog ponašanja. Kaže im da ga je uhvatila sjeta i da nema za njega naslade u ljudima. Guildenstern i Rosencrantz mu govore da su na putu sreli glumce koji idu k Hamletu da mu ponude svoju službu. Ubrzo se čuju trublje. Polonije dolazi Hamleta obavijestiti da su glumci stigli. Hamlet se pred Polonijem pravi lud i dalje mu spominje kćer.

Ulazi četiri ili pet glumaca i pozdravljaju Hamleta. On ih traži da recitiraju stihove iz Eneide, pa nakon toga zamoli Polonija da ih dobro ugosti. Hamlet zaustavi prvog glumca i pita ga može li družina sutra uvečer odglumiti Gonzagovo umorstvo, s nekoliko umetnutih Hamletovih stihova. Glumac pristaje. Odlaze svi, a Hamlet se pozdravlja s Rosencrantzom i Guildensternom te započinje svoj monolog. U njemu otkriva da je razlog molbe da glumci izvedu umorstvo želja da kod strica izazove reakciju na čin ubojstva. Tako bi otkrio je li on doista ubojica njegovog oca, jer je moguće da je onaj duh što ga je naveo na osvetu možda tek vrag: “i zato valja u glumi ščepati savjest grešnog kralja”. Hamlet izlazi i prođe jedan dan.

Treći čin

U dvorani za audijencije razgovaraju kralj i kraljica s Rosencrantzom i Guildensternom. Govore kralju da im Hamlet nije otkrio razlog svog ludila i da su ga poticali na razonodu. Čak je i predstavu organizirao. Kralj u dogovoru s Polonijem dovodi Ofeliju u dvoranu, a u međuvremenu je poslao po Hamleta, tako da ispadne da su se on i Ofelija slučajno tu sreli. Tako, kralj bi vidio je li Hamlet lud zbog Ofelije.

Kraljica izlazi iz dvorane i pozdravlja Ofeliju. Polonije i kralj sakrivaju se iza zavjese, a Ofelija klekne i krene čitati molitve. Hamlet ulazi u dvoranu sa slavnim monologom: “Biti ili ne biti – to je pitanje! Je l’ dičnije sve strelice i metke silovite sudbine u srcu podnositi il zgrabiti oružje”. Ofelija ga pozdravlja i vraća mu darove koje joj je on poklonio. Hamlet predosjeća spletku, pa se pravi lud i laže Ofeliji da je nije volio te da pođe u samostan. Hamlet odlazi, a Ofelija ostaje moliti.

Kralj i Polonije izlaze iz skrovišta i razgovaraju s Ofelijom da Hamlet nije lud od ljubavi prema njoj. Kralj odluči da će poslati Hamleta u Englesku da se malo makne od svega, ali mu Polonije savjetuje da poslije predstave zamoli kraljicu da razgovara s Hamletom. Polonije će se sakriti iza zavjese i čuti ako se Hamlet štogod povjeri majci. Ako ni tada ništa ne čuju, onda će kralj imati razloga poslati Hamleta u Englesku ili u zatvor.

U dvorani svi sjede i čekaju predstavu. Hamlet iza zavjese još jednom moli glumca da izvede točno sve onako kako je Hamlet zapisao. Hamlet moli prijatelja Horacija da usred predstave, kada dođe do čina ubojstva, motri njegovog strica i njegovu reakciju na predstavu. Predstava počinje pantomimom, u kojoj glumci dočaravaju zaljubljeni par i trovanje muškarca ulijevanjem otrova u uho. Hamlet cijelo vrijeme promatra kralja i kraljicu kako razgovaraju s Polonijem. Kada je krenula prava predstava s govorom, dio u kojem je glumljeno trovanje, vidno je uznemirilo kralja koji se ustao i otišao. Već to je bio dovoljan znak Hamletu da je Klaudije zaista ubojica njegovog oca. Hamletu Rosencrantz dolazi javiti da kralju nije dobro, a da ga kraljica, majka, zove u svoje odaje na razgovor.

Kralj i Polonije razgovaraju u predvorju s klecalom. Polonije odlazi po dogovoru sakriti se iza zavjese, ne bi li čuo nešto iz razgovora Hamleta s majkom. Kralj ostaje sam i drži monolog o svom zločinačkom činu ubojstva brata. Kleknuo je i počeo se moliti, a nakon toga u dvoranu je ušao Hamlet. Iako je htio tu ubiti kralja, produži do majčine odaje. Kraljica kaže Hamletu da je uvrijedio oca, na što Hamlet opet krene hiniti svoju ludost.

Zgrabi majku za ruku i htjede ju odvesti nekamo, a ona stane zapomagati i zvati upomoć. I Polonije iza zavjese se uplašio pa počeo vikati. Hamlet pomisli da je to kralj i zarine mač u zavjesu. Tek kada je zavjesu maknuo, shvati da je upravo ubio Polonija. No, Hamleta ubojstvo ne dira previše, nego se obraća kraljici i govori joj o ubojstvu kralja. Pojavljuje se ponovno duh kralja, koji Hamletu govori da pomogne majci u duševnoj borbi. Kraljica plače shrvana, a Hamlet odlazi i vuče Polonijevo tijelo. Zna da je kralj odlučio da će ga nakon ovog poslati u Englesku.

Četvrti čin

U kraljičinu sobu ulazi kralj u pratnji Rosencrantza i Guildensterna. Kraljica priča kralju kako je Hamlet ubio Polonija i onda odvukao njegovo mrtvo tijelo. Kralj se obraća slugama da odu do Hamleta i tijelo odnesu u kapelicu. Kralj želi sazvati vijeće na kojem će odlučiti što da naprave zbog Hamletovog ubojstva Polonija. Hamlet slugama ne želi otkriti gdje je sakrio tijelo, ali se sam odaje da ga je ostavio uz stepenice. Kralj mu objašnjava da je zbog svih njih najbolje da Hamlet pođe u Englesku. Rosencrantzu i Guildensternu govori da je s engleskim kraljem tamo dogovorio Hamletovu smrt. Sluge prate Hamleta do luke, gdje susreće kapetana kojeg je norveški kraljević poslao da zatraži slobodan prolaz, kako mu je i obećano. Hamlet odlazi u Englesku.

Sljedeći prizor odvija se nekoliko tjedana nakon Hamletovog odlaska u Englesku. Kraljici dolazi plemić koji govori da je Ofelija želi vidjeti. Ofelija ulazi raspuštene kose, u rukama noseći lutnju. Dolazi vidno luda, pjevajući i svirajući na lutnju. Takva je otkako joj je otac umro. Ispraća je straža po kraljevom nalogu. Nedugo nakon toga, čuje se buka. Laert se vratio kući i čuo da mu je otac mrtav. Stoga dolazi kod kralja i kraljice sav bijesan tražiti istinu. Kralj mu odaje da je Polonija ubio Hamlet, samo kako bi ga nahuškao na Hamleta. Laert je vidio i poludjelu Ofeliju, koja je donijela cvijeće i pjevala o mrtvom ocu.

Horaciju dolazi mornar koji mu donosi Hamletovo pismo. On piše Horaciju da mu se dogodila nesreća na brodu. Napali su ih gusari, ali se Hamlet uspio spasiti. Zove ga da po mornaru koji mu je donio pismo požuri k njemu, da mu kaže o čemu se radi. Kralj i Laert razgovaraju, pa Laert pita kralja zašto nije obznanio o Hamletovom činu. Kraljev izgovor je da svjetina voli Hamleta, a i kralj voli kraljicu. Naravno, kralj laže kako bi pridobio Laerta. Ulazi glasnik i nosi dva pisma. Jedno je za kralja, a drugo za kraljicu. Kralju u pismu piše da je gol izbačen na obalu kraljevstva i moli ga da mu se ispriča. Kralj želi Hamleta prepustiti na milost i nemilost Laertu. Laert je od nekog vrača nabavio mast u koju će umočiti mač. Kada njime probode Hamleta, nema mu spasa. Kraljica ulazi sva u suzama i govori da se Ofelija ubila, utopivši se u vodi. Laert odlazi shrvan.

Peti čin

Dva grobara kopaju Ofelijin grob i pitaju se pristoji li se ukopavati po kršćanskim obredima nekoga tko se sam ubio. Jedan od njih zaključuje da sigurno ne bi bila tako ukopana da nije bila plemkinja. Na groblju se pojavljuje Hamlet u mornarskom odijelu, s Horacijem u pratnji. Ugledaju grobara koji baca jednu lubanju, o kojoj Hamlet drži monolog. Pita grobara kome kopa grob, a grobar odgovori sebi. Grobar ne prepoznaje Hamleta, pa mu govori o kraljeviću koji je poludio i otišao u Englesku.

Na to na groblje ulazi pogrebna povorka. Ofelijino tijelo je u otvorenom lijesu, za njim idu Laert, kralj, kraljica i svećenik. Hamlet i Horacije se sakrivaju iza čempresa. Pogreb počinje, a Laert od tuge skače za sestrom u grob. Hamlet se otkriva, a Laert čuvši ga, izlazi iz groba i počne se hrvati s njim. Pratnja ih rastavlja, a Hamlet objašnjava da je on volio Ofeliju. Horacije prati Hamleta i odlaze. Kralj napominje Laertu da će uskoro doći čas da izvrše svoj naum.

U dvoru razgovaraju Hamlet i Horacije, kada dolazi Osric donoseći vijesti o dvoboju na kojeg Laert izaziva Hamleta. Nakon što je Osric otišao, ulazi dvoranin i kazuje Hamletu da kraljica želi da Laert i Hamlet najprije porazgovaraju, prije nego se pobiju. Ulaze sluge, donose klupe i jastuke za gledaoce. Dolaze kralj, kraljica i ostala publika. Kralj daje rapire Laertu i Hamletu i proglašava početak dvoboja. No Laert kaže da mu je taj bodež težak, pa se vraća do stola i uzima otrovanu oštricu. Kralj u čašu s vinom ulije otrov koji namijeni Hamletu. Otrovanu čašu zabunom uzima kraljica i ispija. Kralj je pokušava spriječiti, ali već je bilo prekasno.

Laert i Hamlet u žestini borbe slučajno izmijene bodeže i Hamlet ga rani. Kraljica počne padati od otrova, a svi pomisle da joj je loše od krvi koju vidi na Hamletu i Laertu. Ipak, Gertruda uspijeva izustiti posljednje riječi i reći Hamletu da je otrovana pićem. Laert shvati da je proboden otrovnim bodežom, pa odluči reći da je kralj za sve kriv. Hamlet na to, s otrovnim bodežom, probode i kralja. Laert umire poslije kralja, a posljednji pada Hamlet. Na samrti govori Horaciju da za budućeg kralja izaberu norveškog kraljevića Fortinbrasa. Fortinbras ulazi, Horacije mu ispripovijeda sve kako se dogodilo i Fortinbras pokapa Hamleta s najvećim počastima.

Likovi: Hamlet, duh Hamletovog oca, Bernard, Francis, Horacije, Klaudije, Polonije, Laert, kraljica Gertruda, Ofelija, Voltimand, Kornelije, Rosencrantz, Guildenstern, Osric, Reynaldo, plemići, grobari, svećenik, Fortinbras

Analiza likova

Hamlet – glavni je lik istoimene tragedije. Danski je kraljević koji se na početku tragedije pojavljuje kao tugom shrvani mladić, kojemu je nedavno umro otac. Zgraža se nad majčinom brzom preudajom za njegovog strica, brata pokojnog kralja. Kada mu se prikazuje očev duh, Hamlet nije siguran radi li se zaista o njegovom ocu ili možda o vragu prerušenom u oca. Stoga odlučuje prirediti predstavu koja bi trebala izazvati reakciju kralja Klaudija.

Hamlet se pravi lud kako bi prikrio svoje namjere o osveti, iako svi uzalud pokušavaju iz njega izvući uzrok takvog ponašanja. Kraljević se pokazao kao lukav i prepreden, ali i izrazito emocionalan mladić, pun razmišljanja o životu i smrti. Iako je tragično završio život, uspio je osvetiti očevu smrt. Hamlet je riskirao svoj život kako bi ispunio očevu želju, što ga čini herojem.

Klaudije – novi kralj, ubojica vlastitog brata. Klaudijev lik je glavni pokretač tragične radnje “Hamleta”. Ubija svog brata dok je spavao, ulijevajući mu otrov bunike u uho. Nedugo nakon toga ženi se udovicom, kraljicom Gertrudom. Licemjeran je i pretvara se pred svima da je kralj kojem je stalo do kraljevstva, nove žene i posinka. No jedino do čega mu je stalo je on sam i korist koju ima od položaja.

Sličan je Kreontu iz grčke tragedije “Antigona”, jer vlada samovoljno i tiranski, podređujući sve svojim željama. Nije očekivao uplitanje bratovog duha, koji ga okrivljuje za ubojstvo, za koje je Klaudije mislio da nikada neće biti otkriveno. Čak i kada je preočito da ga je Hamlet otkrio, Klaudije se služi svim sredstvima da bi ubio Hamleta, kako bi njegov zločin ostao skriven. Hamlet uspijeva u svojoj namjeri i ubija kralja u žaru borbe s Laertom.

Biografija: William Shakespeare

William Shakespeare rođen je u travnju 1564. godine, a umro je u travnju 1616. godine. Smatra se jednim od najvećih književnika i dramatičara svih vremena. Bio je engleski dramatičar, pjesnik i glumac o kojemu ima malo sačuvanih dokumenata.

U svim njegovim kritičkim izdanjima potanko se raspravlja o vremenu nastanka njegovih djela zato što se svako njegovo književno djelo može najbolje procijeniti u odnosu na djela koja slijede, u odnosu na druge spisatelje i mnoge druge razloge. Njegova najpoznatija djela su: Hamlet, Romeo i Julija, Othello, Cimbelin, Zimska priča, Troilo i Kresida…

Autor: I.D.