Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

Ana Karenjina

Ana Karenjina je roman sa suvremenom tematikom u kojoj je središnja tema preljub glavnog lika Ane, a zbog čega biva odbačena od strane društva da bi na kraju doživjela tragičan kraj. Paralelno s pričom o destruktivnoj ljubavi Ane i Vronskoga, odvija se još jedna ljubavna priča između Levina i Kiti, izgrađena na nesebičnoj ljubavi.

Radnja romana L. N. Tolstoja smještena je u sedamdesete godine 19. stoljeća u Rusiji, a bez obzira što se svi likovi kreću u istoj sredini, priče ne ovise jedna o drugoj. One su samo komentar jedna na drugu.

Glavni dio romana čine pitanja o prihvaćenim i neprihvaćenim ponašanjima žene i muškarca u društvu, zbog čega “Anu Karenjinu” mnogi uspoređuju s romana Flauberta, “Gospođa Bovary”. Oba romana imaju nekoliko dodirnih točaka, a osim iste teme u jednom i drugom glavni likovi su nesretne žene, koje nakon što pronađu sreću bivaju kažnjene od strane društva.

Tolstoj kao i Flaubert koristi pripovijedača koji zna sve i koji pored toga što komentira zbivanja u djelu, ujedno i posreduje između čitatelja i likova.

Roman se sastoji od nekoliko tijekova radnje, pa tako svaka obitelj u djelu predstavlja po jedan oslonac. Tolstoj pored toga u djelo unosi još nekoliko tema koje se mogu podijeliti na parove poput sreće i nesreće ili bogatstva i siromaštva.

Spomenuti parovi se koncentriraju najviše na dva lika, a koji potom postanu nositelji dva suprotna tijeka. S jedne strane je Ana kao simbol povlaštenog sloja društva i bogataša, a s druge strane je skroman Levin koji žudi samo za mirnim obiteljskim životom.

Kako je “Ana Karenjina” okarakterizirana kao paralelan roman, ne treba zaboraviti na prstenasti način povezivanja pojedinih poglavlja u romanu. Spomenuti prsteni se oslanjaju na razlike i vječne sukobe, kao kada Levin voli Kiti, a ona je zaljubljena u Vronskog, dok se njemu sviđa Ana.

Kompozicija romana je pravilna, pa tako radnja završava onako kao što je i počela. Bez obzira što radnja ima svoj završetak i zaključak, pitanje preljuba koje se proteže kroz cijeli roman i dalje ostaje otvoreno.

Približavanjem romana kraju tako i razlike između Ane i Levina postaje sve manje, i ako je ljubav Levina i Kiti opisana kao nesebična i čista za razliku od one između Ane i Vronskoga, čak se i kod sretnog para javljaju nesuglasice.

Tako se negativ koji se odnosi na vezu Ane i Vronskog sve više probližava pozitivu odnosa Kiti i Levina. Kraj romana nudi jedino i pravo pitanje, a koje se odnosi na to postoji li uopće sretna obitelj. Je li ijedna obitelj u pravom životu u potpunosti sretna?

Ana Karenjina nije samo paralelni roman, nego je ujedno i roman krize jer se u njemu govori o licemjerju i osudi društva koje sankcionira svaki oblik preljuba ili pokušaj povrede braka, sve dok bračna zajednica postoji pa makar samo još na papiru, iako su supružnici već neko vrijeme udaljeni jedno od drugog.

Vrsta djela: paralelni roman

Vrijeme radnje: sedamdesete godine 19. stoljeća

Mjesto radnje: Rusija

Tema djela: život i ljubavna romansa žene iz visokog društva

Ideja djela: sreća pojedinaca nekada ovisi o društvu

Kratak sadržaj

Roman započinje Aninim dolaskom u dom njezinog brata Stive Oblonskog. Stivina žena je Kitina sestra imenom Doli. Doli je saznala za prevaru svog muža s guvernantom što je izazvalo pravi razdor obitelji. Stivi jedva čeka Anin dolazak koji je za nju spas. Ana uvjerava Doli da oprosti mužu i uspijeva u tome.

Ana je vrlo cijenjena žena u društvu. Šarmantna je, društvena i svi je vole. Jako je zaljubljena u svoje nećake i nećakinje i svoga sina. Vrlo uspješno rješava sukobe.

Levin je siromašni veleposjednik koji uživa u radu sa zemljom. On je beskrajno zaljubljen u Kiti, bogatu plemićku kćer koja se pak nada zarukama i braku s grofom Vronskim. Iako su grofove simpatije na strani Levina, Kitina majka navija za grofa Vronskog. Levin razočaran odlazi u Moskvu kako bi se posvetio svom poslu i seoskim posjedima.

Vronski se nalazi s Kiti, ali na njezino razočaranje nikako nije zainteresiran za brak. On se na jednom balu zaljubljuje u Anu Karenjinu. Ana je sestra Stive Oblonskog koji je Kitin šogor. Cijela situacija baca Kiti u očaj. Liječnici predlažu njezinim roditeljima da ozdravljenje potraži u inozemstvo pa se svi zajedno odluče za put.

U Njemčkoj se Kiti skroz oporavlja, zaboravlja Vronskog i puna elana pronalazi nove prijatelje. Levin je ponovo pronalazi i predlaže joj brak. Kiti pristaje i oni se vjenčaju. Iako je Levin povremeno bio ljubomoran i nesiguran, njihov brak je bio sretan i postojan. Kiti se pokazala kao iznimno suosjećajna i puna snage njegujući Levinovog teško bolesnog brata Nikolaja.

Kiti rodi i sina Dmitrija što je dodatno usreći i ispuni. Levinov lik je kroz knjigu prikazan kao čovjek koji se traži, posebice nakon vjenčanja. On pronalazi vjeru u Boga no zna da mu samo ona ne može riješiti probleme. Ipak, pronalazi svrhu i značenje života.

Veza Vronskog i Ane Karenjine sasvim je drukčija. Ana je udana za službenika državne administracije uglednog Alekseja Aleksandrovića Karenjina. Odnos između njih je hladan i bez ljubavi. Anu odbija mužev karakter, njegova racionalnost i česta ironija.

Nakon što grof Vronski izjavljuje Ani otvoreno ljubav, Ana se pokuša udaljiti od njega bježeći u Moskvu. No, Vronski je slijedi te se oni u Moskvi viđaju svakodnevno u salonima. Anin muž uskoro saznaju za njihovu vezu jer su glasine došle skroz do njega. On moli Anu da pokuša prikriti vezu i cijeli skandal, no ona se ogluši na njegove molbe.

Upuštajući se i dalje u odnos s Vronskim, ubrzo ostaje u drugom stanju. Priopćava vijest Vronskom nešto prije njegovog sudjelovanja u konjičkoj utrci te on zbog sretne vijesti i uzbuđenja umalo pogine. Anin izraz lica pun zaprepaštenja svim prisutnim je otkrio njezine emocije prema njemu.

Na putu kući, Ana priznaje mužu vezu, no Karenjin se ne želi rastati. Zabranjuje Vronskom da posjećuje Anu u njihovoj kući. Mjeseci prolaze Ani u patnji, a Vronski je nagovara da se rastane i započne život s njim. Ana rodi djevojčicu i u bunilu nakon poroda moli muža za oprost. Karenjin prihvaća dijete Ane i Vronskog, a Vronskog ta vijest toliko šokira da se pokuša ustrijeliti.

Pošto se oboje oporavljaju, Ana odlučuje pobjeći s Vronskim. Uzima djevojčicu, a Karenjin joj ne dopušta da povede i njihovog sina prema kojem nema posebne emocije. Odsele se u Italiju i Ana je tamo sretno zaljubljena. Ipak, nakon nekog vremena njezina patnja za sinom je prevelika. Radi toga se vraća u Rusiju. Vronski je prati i Ana direktno nakon dolaska u zemlju i kuću svog bivšeg supruga odlazi do dječakove sobe. Tada saznaje da mu je rečeno da je njegova majka mrtva.

U ruskom društvu Ana nije omiljena radi cijele situacije s bivšim suprugom. Iako Vronski ima utjecajan ugled, radi nje, oni se povlače na selo, imanje Vronskog te tamo nastave ekstravagantan i luksuzan život.

Ipak njihov život je na kušnji. Vronskog sve više smeta što njegova kćer nosi prezime Karenjin te moli Anu da se rastane od njega. Isto tako sve više razmišlja o tome kako je žrtvovao svoj život i karijeru radi Ane. Ana je pak sve razdražljivija, posesivnija i ljubomornija te želi nazad svoj stari položaj u društvu, ali i prisustvo svoga sina. Javljaju se histerična stanja kod nje i sve češće uzima noću morfij. Teška depresija natjera je na samoubojstvo te se ona baca pod vlak. Vronski ne može nikako prežaliti svoju ljubav te ostatak života provodi isprazno. Na kraju se prijavljuje dobrovoljno za srpsko-turski rat.

Glavna tema cijelog romana je sretna ljubav Kiti i Levina koja je izgrađena na povjerenju i ljubavi te s druge strane veza Ane i Vronskog koja je izrazito turbulentna i temeljena na sebičnosti i posesivnosti. S druge strane pečat je dan i samoj Ani koja je bila preljubnica. I iako se to tada u društvu i društvenim krugovima nije smatralo posebice ozbiljno, moralo je biti diskretno. No, Ana nije bila licemjerna i nije mogla glumiti ono što nije. Nije se mogla praviti da njezina veza s Vronskim ne postoji. Upravo taj pritisak društva, Ana na kraju ne može podnijeti te radi toga i čini samoubojstvo.

Likovi: Ana Karenjina, Vronski, Levin, Kiti

Biografija: Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj rođen je u mjestu Jasna Poljana, u pokrajini Tula 9. rujna 1828. godine, kao četvrto od petero djece u plemićkoj obitelji. Bio je ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Njegova obitelj bila je plemićkog porijekla, a titulu grofa njegovim precima dodijelio je Petar Veliki, u 18. stoljeću. Njegov život bio je obilježen brojnim ljubavnim vezama. Kao mladić, često se zaljubljivao i mijenjao žene.

Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dijete, zbog čega su se za njega već odmalena morali brinuti njegovi rođaci. Upravo ga taj gubitak roditelja potiče na razmišljanje o životu, smrti i sreći. Osim kao velikog književnika, pamti ga se i kao velikog zagovornika mira i nenasilja.

Prvo djelo bilo mu je “Priča o jučerašnjem danu”, a prva izdana književna djela su mu bila trilogija “Djetinjstvo”, “Dječaštvo” i “Mladost”.

Njegova najpoznatija djela bila su “Rat i mir”, kojeg je pisao punih sedam godina, zatim “Gospodar i sluga”, te njegovo najpoznatije djelo “Ana Karenjina”.

Preminuo je 7. studenog 1910., u mjestu Astapovo, zbog upale pluća.

Autor: M.L.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>