Analiza djela Bijeg. Roman je napisao Milutin Cihlar Nehajev. Kratka lektira, likovi, kratak sadržaj i književni elementi romana koji se smatra jednim od najboljih romana razdoblja hrvatske moderne. Provjera znanja pročitanog djela na brz i jednostavan način!
Analiza
Roman Bijeg sadrži podnaslov Povijest jednog našeg čovjeka. Tiskan je 1909. godine te se smatra jednim od najboljih romana razdoblja hrvatske moderne. Pripovjedač iznosi težak život Đure Andrijaševića. Riječ je o siromašnom intelektualcu koji se ne može nositi sa životom u provinciji.
Đuro Andrijašević još od malena pokazuje inklinaciju ka umjetnosti. Svirao je glasovir i pisao književne tekstove, nekoliko njih objavljeno je u Vijencu. Uz pomoć strica Tome školovao se u Beču, ali to se ubrzo raspada jer Đuro upada u financijske probleme.
U romanu su naglašeni socijalni uvjeti koji su dalje upravljali Đurinom sudbinom i onemogućili mu život kakav je on htio i mogao imati. Unatoč tim vanjskim utjecajima, naglasak je ipak na Đurinim mislima i njegovu stanju svijesti.
Roman je podijeljen na dvanaest poglavlja u kojima se opisuje Đurin život. Prvo poglavlje posvećeno je Đurinom djetinjstvu i školovanju. Nakon toga autor daje prikaz posljednje dvije godine života Đure Andrijaševića. Nesposoban nositi se sa životom u malom mjestu, te rastrgan gubitkom žene u koju je zaljubljen, Đuro završava tragično. Počinio je samoubojstvo bacivši se u more.
Elementi djela
Vrsta: psihološki roman
Tema: život i tragična sudbina propalog hrvatskog intelektualca koji odlazi na školovanje u veliki grad
Pouka: probleme trebamo rješavati odmah, ne ih potisnuti ili rješavati alkoholom
Mjesto radnje: Beč, Zagreb, Zdenci, Senj
Vrijeme radnje: radnje počinje u siječnju 1909., opisuje se razdoblje od nekoliko godina
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
Đuro Andrijašević zaputio se vlakom iz Beča u Slavoniju. To je u njemu uzburkalo razna sjećanja i uglavnom negativne osjećaje prema putovanju. Uvijek se tijekom takvih putovanja osjećao nelagodno. Jednom prilikom putovao je sa zaručnicom Verom pa je svoju razdraženost usmjerio na zaručnicu i njene roditelje.
Pokraj Đure sjedila su tri mladića s kojima je zapodjenuo razgovor kako bi si skratio vrijeme, ali jedan od njih pokušavao je navesti ga na razgovor o književnosti zbog čega je Đuro negodovao, ali srećom suputnici izađu na sljedećoj postaji.
Nije mogao prestati razmišljati o Veri koju je pomalo izbjegavao jer se nije mogao suočiti s njom i njenim roditeljima zbog vijesti o naslijeđu. Naime, svi su očekivali da će stric Đuri nakon smrti prepisati svoju imovinu, no to se nije dogodilo zbog čega je Đura bio očajan.
Također ga je brinulo pitanje njegova zaposlenja. Iako je završio doktorski ispit, proći će barem još dvije godine dok ne položi profesorski i tako si osigura negdje stalni posao. To je sve znatno utjecalo na njegov odnos s Verom koju je iznimno volio i sama pomisao na to da je ona s nekim drugim ga je razarala. No, to se polako sve više činilo kao vrlo izvjesna opcija.
Đuro dolazi iz skromne obitelji. Otac umire vrlo rano, tako da se od njegove osme godine za njega, uz majku, većinom brinuo stric Tomo. Već u ranom djetinjstvu Đuro je pokazivao sklonost ka umjetničkom izričaju. Svirao je glasovir, a neki tekstovi objavljeni su mu u časopisu Vijenac.
Nakon što je završio srednju školu i položio maturu, zaputio se kod strica Tome u Kraljevac gdje je proveo ljeto. Tamo je upoznao Zoru Markovu i njenog brata Marka. Djevojka mu se isprva činila suviše neovisnom i slobodnom, ali ubrzo je shvatio da gaji osjećaje prema njoj. Nakon što su proveli noć skupa u njemu kao da se sve preokrenulo. Nije mogao izaći na kraj sa svojim osjećajima, pokušao je pronaći utjehu u pisanju, ali ni to nije pomoglo zbog čega je počeo sumnjati uopće u vrijednost književnosti.
Ubrzo je otišao na studij u Beč. Nakon toga više nije vidio Zoru, niti ga je ona kontaktirala. U Beču je uspio napisati novelu o njihovoj ljubavi. Djelo je bilo dobro prihvaćeno, ali Đuro je uskoro upao u financijske probleme. Zanemario je studij, majci se više nije javljao, a slobodno vrijeme provodio je po krčmama.
Stric Tomo ga je odbio dalje financirati pa je Đuro bio prisiljen vratiti se u Zagreb. Tamo je kontaktirao starog prijatelja Tošu te ga odluči posjetiti na selu. Tek nakon što je stigao kod Toše osjetio je kako mu se polako vraća volja za životom. Prijatelj mu savjetuje neka nastavi studirati u Zagrebu.
U Zagrebu se nastavio baviti novelistikom te je počeo pisati kritike, čak mu se vratila strast za sviranjem. Ubrzo je upoznao i Veru. Počeli su se viđati, a nakon rasprave o djelu Ana Karenjina, Vera se oduševila Đurom i njegovim oštroumnim opservacijama.
Vera je odlučila poduzeti prvi korak pa ga pozove na ples, ali u međuvremenu izgubi hrabrost i povuče poziv. Đuro nije mogao samo tako odustati pa odluči Veri poslati pismo u kojemu jasno opisuje sebe i sve što je proživio. Verin odgovor bio je pozitivan i tako se među njima rasplamsala ljubav.
Đuro je neko vrijeme proveo u Zdencima kod prijatelja Toše. Iako je Toše imao divnu obitelj, Đuri je taj period na selu bio dugačak i zamoran. Imao je poteškoće s pisanjem i nakon što ga Vera u pismu zamoli da se vrati u Zagreb, Đuro napusti selo.
Nakon Đurinog pisma, Vera je bila oduševljena, no njena majka nije odobravala vezu i htjela je da si prestanu slati pisma, barem dok Đuro ne položi profesorski ispit. Kako bi zadovoljio prohtjevu Verine majke zaputi se u Rijeku. Dok je iščekivao posao ispunjavao je svoj dnevnik.
Napokon, otvori se mjesto u senjskoj gimnaziji. Đuru je rad s djecom posebno ispunjavao, no samo mjesto mu nije odgovaralo. Teško se uklapao u tako malu sredinu. Jedino što je boravak u tom mjestu olakšavalo je bilo prijateljstvo s Lukačevskim koji ga je često bodrio i davao mu savjete.
No, s vremenom to prijateljstvo počne jenjavati jer se Đuro razočarao razinom indiferentnosti kod prijatelja Lukačevskog kojega nije uznemiravala činjenica da mnogi ljudi počnu propadati u takvom nezadovoljavajućem okruženju.
Đuro je sve više razočaran profesorskim pozivom i nema volje učiti za ispit. Također novca ima sve manje i moli majku da mu pošalje, ali ona je svoj novac već donirala samostanu u kojemu planira provesti ostatak života.
Iz Zagreba stiže Verino pismo u kojemu ga moli da hitno dođe u Zagreb, ali Đuro ne može financirati to putovanje. Dok je Toše, na zamolbu Đure, stigao u Zagreb, obitelji Hrabar tamo više nije bilo. Dok je čekao vijesti iz Zagreba vrijeme je provodio s učiteljicom Darinkom i djevojkom Minkom. Đuro im pomaže u postavljanju predstave, ali kritika je bila oštra, također su mu zamjerali naznake političkog usmjerenja koje su prepoznali u predstavi.
Đuro je bio bijesan jer je krivo prikazan u javnosti i krene pisati novelu pod nazivom Rat u ždrenju. Isprva je sve išlo glatko, bez poteškoća, ali u jednom trenu izgubi inspiraciju i prestane s pisanjem djela koje je završilo u ladici.
Izmučen zbog situacije u kojoj se našao, nezadovoljan gotovo svakim aspektom svog života razmišlja o smrti. Dane provodi promatrajući more i sanjareći o smiraju koji bi mu smrt mogla donijeti. Đurina reputacija je nastavila opadati. Svećenik ga je optužio da ima loš utjecaj na djecu, a nije mu pomogao niti anoniman članak objavljen u novinama. Svi su bili uvjereni da je to djelo Đure, a zapravo ga je napisao muškarac koji ga je htio vrbovati u svoju stranku.
Đuro preinači svoje ranije djelo i na kraju objavi komediju u četiri čina, Revolucija u ždrenju. No, kritika u Zagrebu nije mu bila naklona. Dane je uglavnom provodio s Darinkom i Minkom. Badnjak je proveo s Minkinom obitelji, no nije mogao podnijeti tu veselu obiteljsku atmosferu pa ode u krčmu. Tamo se sukobi s Lukačevskim koji je komentirao njegov odnos s Minkom. Na inicijativu Jagana, kolegom učiteljem koji je jednom prilikom došao na nastavu pijan, organizira se dvoboj između Lukačevskog i Đure. Srećom, za to je ubrzo saznao ravnatelj i smirio situaciju.
Nakon tog incidenta, Đuro se razboli tako da se slabo kretao u društvu. Nakon nekoliko dana Darinka ga posjeti i objasni mu kako se Minka zaljubila u njega. Đuro je bio zbunjen, ponovno je razmišljao o smrti, a pismo Verinog oca posebno ga je porazilo. Naime, u Zagreb je stigla vijest o skandalu oko dvoboja i Verini roditelji odlučili su prekinuti zaruke.
Tugu pokušava izliječiti alkoholom, pa slobodno vrijeme provodi s Jaganom po krčmama. U međuvremenu se Vera udala za Titu pl. Ljubojevića. Jednog dana su se toliko napili da su se skoro obojica utopili u moru. Jagana su nakon toga otpustili, a Đuro je dobio ukor.
Prošle su dvije godine otkako se zaposlio kao profesor, ali još uvijek nije uspio položiti ispit tako da su ga na kraju otpustili. Đuro se povlači u gostionicu gdje piše oproštajno pismo za prijatelja Tošu. Nakon toga zaputi se prema moru.
Analiza likova
Likovi: Đuro Andrijašević, stric Tomo, Zora, Vera, Toša, Lukačevski, Darinka, Minka, Jagan
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Biografija: Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev rođen je 1880. godine u Senju u trgovačkoj i obrtničkoj obitelji. Umire 1931. godine u Zgrebu. Nehajev je poznat hrvatski književnik, dramatičar, pripovjedač i novinar. Također je bio uspješan esejist i književni kritičar.
Školovao se u Zagrebu, a zatim je u Beču studirao kemiju no bavio se književnošću ostatak života. U Beču je 1903. doktorirao filozofiju nakon čega dobiva zaposlenje u gimnaziji u Zadru. Uz rad u školi u to vrijeme uređuje i časopis Lovor.
Godine 1897. objavljena mu je prva drama Prijelom, a ubrzo nakon toga piše i dramu Svjećica. Mnogo je utjecaja na njegovo stvaranje imala njemačka književnost, ali inspirirali su ga autori kao što su Flaubert, Zola te Ibsen.
Prva faza njegova stvaralaštva okarakterizirana je utjecajem predmoderne, kada je jasno vidljiv utjecaj realizma. Zatim se u potpunosti posvetio modernizmu. U tom periodu nastaju njegov djela Bijeg te zbirka Veliki grad. U trećoj fazi nastaju djela Kostrenka, Jubilej, Onaj Žutokosi.
Najviše uspjeha imale su njegove novele u kojima je opisivao tragične likove koji se nisu mogli nositi sa životom u gradu. Neka od tih djela su: Zeleno more, Veliki grad, Godiva. Njegovo najpoznatije djelo je roman Bijeg.
Autor: A.M.
Odgovori