Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

Čuvaj se senjske ruke

Čuvaj se senjske ruke je povijesni roman s pričom utemeljenom na stvarnim likovima i događajima. Osim stvarnih događaja u roman su umetnuti i izmišljeni likovi. Napisan je u trećem licu, a u predgovoru se autor predstavlja kao pripovijedač koji počinje priču na temelju činjenica.

Događaji su poredani kronološki i označeni datumima. Tema romana je sukob između Mlečana i uskoka. Do najvažnijeg dijela raspleta dolazi nakon što smrt Rabatina donese mir junacima priče i gradu Senju.

Kako bi sadržaj bio što vjerodostojniji i da bi što bolje prikazao određene događaje, Šenoa je za svoje romane koristio povijesne spise, a da bi roman približio širem krugu čitatelja odlučio je u radnju uključiti i neizbježan ljubavni zaplet. Teško je izdvojiti jednog glavnog junaka ili negativca.

Vrsta djela: povijesni roman

Vrijeme radnje: 17. stoljeće, doba Austro-Ugarske Monarhije

Mjesto radnje: Vrbnik, Krk, Senj, Orlovo Gnijezdo, Rijeka, Graz ili Gradac

Kratak sadržaj

U Vrbniku je Dumu djevojku od 16 godina odlučio isprositi Mlečanin Vittorio. Kako se nije željela udati za njega odlučila je pobjeći, a tijekom bure i visokih valova na brodicu stiže Juriša Orešković odabranik njenog srca s kojim odlazi naočigled Vittoriu. U međuvremenu u Senju uskoci osjećaju da se nešto loše sprema. Mlečani u Veneciji vješaju zarobljene uskoke, odscijecaju glave i stavljaju na trg da im se rugaju.

Uskoci su poslani od strane dvora iz Austrije da brane zemlju od Turaka i dok traje borba Mlečani vide priliku kako bi stekli prevlast nad Primorjem. Uskoci su zato odlučili potražiti pomoć od biskupa Antuna de Dominisa, rodom Rabljanina, a Mlečanina po majci. Kapetan Danilo Barbo je odlučio objasniti cijelu situaciju biskupu nakon čega mu je obećao pomoć. Dogovorili su sastanak sa svim uskočkim vojvodama kako bi potpisali ugovor.

Uskoci nažalost nisu slutili da biskup Dominis u glavni ima osmišljen ugovor koji će na kraju obvezati njih, ali ne i suprotnu stranu. Pristupili su puni povjerenja i potpisali ugovor nakon čega je biskup poručio da ih nitko ne misli tjerati iz Senja. Jedino je bio sumnjičav knez Martin Posedarić.

U isto vrijeme u Veneciji se sprema još jedna zavjera kada Marijeta Quirini zavodi Rossija carskog poslanika i nagovara ga da u Senj pošalje Josipa Rabatu, baruna koji za pobočnika imenuje Antonija Capogrossa. Antonijo je nitko drugi nego špijun od biskupa i izdajica, ali kako mu je ujak Cipriano Guidi, svećenik koji poznaje biskupa iz mladih dana i zna koliko je lažljiv, prisilio je Antonija da mu kaže sve detalje s mletačkog dvorca.

Duma se na kraju vjenčala s Jurišom, a prije toga je bila smještena kod kneza Posedarića, koji ima slijepu majku i lijepu kćer Klaru. Plemić Jure Daničić je zaljubljen u Klaru i nakon što Klara dobije blagoslov od oca, Jure isprosi prekrasnu djevojku.

Kapetan Danilo Barbo koji je tražio pomoć od biskupa govori prijateljima značenje tri križića koji se nalaze na njegovu kaputu. Nekada je imao majku i sestru za koje se nije brinuo, a kada je otišao na bojište, vojnik Rabata je zaveo njegovu sestru. Danilo ga je nakon toga pronašao i prisilio na ženidbu, ali se Rabata na dan vjenčanja nije pojavio. Danilova sestra je nakon toga rodila i od žalosti umrla zajedno s djetetom, a nedugo nakon njih je umrla i majka. Danilo se zakleo da će ih osvetiti, a Rabata se u međuvremenu oženio djevojkom iz bogate obitelji.

Uskoci još uvijek ne znaju da su prevareni jer njihovi brodovi ne mogu na more dok mletački pljačkaju. Uskoro dolazi redovnik Cipriano koji im govori kako ih je biskup izdao Mlečanima, a čija je namjera da ih sve rasele i preuzmu prevlast nad Primorjem. Kada je Danilo čuo da u Senj dolazi general Rabata, znao je da je došlo vrijeme za osvetu. Cipriano uspijeva saznati planove od svog nećaka i dvostrukog špijuna Antonija, koji će sve učiniti ako dobije dovoljno dukata. U planu stoji da Mlečani planiraju napad s kopna i mora zbog čega uskoci počinju raditi na obrani.

Mlečani odvode zarobljene uskoke i ubijaju ih te odsijecaju glave. Isto su učinili s knezom Posedarićem, čiju je glavu na zidinama među prvima ugledao Daničić. Klara je bila sva očajna, a slijepa majka odlazi kod generala Rabate i zatraži tijelo svog sina. Nakon što je dobila tijelo proklinje Rabatu koji prekasno dobiva službeno pismo u kojem stoji da ne smije ubiti kneza Posedarića. Jurišu Orlovića je spasila Duma koja ga je sakrila u iskopanu rupu u podrumu.

Slijedi zapovijed uskocima da krenu na bojište kod Kaniže, izvan grada, a Danilo dodaje i četvrti križić, osveta kneza Posedarića. Oprašta se s Klarom i zajedno sa Ciprianom odlazi u Graz kako bi nadvojvodi Ferdinandu i majci dojavili sve što se dogodilo. Pridobili su ih nakon što su vidjeli pismo biskupa Dominisa kojim izdaje Senj te Austro-Ugarsku. Danilo upućuje molbu da vrate Đuru Daničića s bojišta koje ga vodi u sigurnu smrt.

Jurića Orlović se vraća u Senj prekršivši zapovijed od Rabatina zbog čega ga baca u zatvor. Senj se tada diže na bunu, Juricu oslobađaju, a Rabatu ubijaju. Uskoci su se nakon toga vratili u Senj, a Klara i Đuro su se vjenčali dok su Jurica i Duma nastavili živjeti sretno. Nekoliko godina kasnije spaljene su kosti izdajice svoje vjere, cara i naroda, biskupa Dominisa.

Biografija: August Šenoa

August Šenoa se smatra jednim od najvećih hrvatskih književnika iz 19. stoljeća, zbog čega se sredina 19. stoljeća hrvatske književnosti naziva Šenoino doba. Rođen je  14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U domu roditelja je stekao ljubav prema umjetnosti, a sa Zagrebom je bio posebno povezan. Upravo je on jedan od onih koji se posvetio pomoći stradalima nakon potresa 1881. godine.

Nakon smrti majke 1848. godine u Zagrebu je završio osmi razred poslije čega je otišao kod rođaka u Pečuh, gdje je završio prvi razred gimnazije. U Zagreb se vratio da bi maturirao 1857. godine na Gornjogradskoj gimnaziji, nakon čega se upisao na Pravoslavnu akademiju.

Godine 1859. nastavlja studirati pravo u Pragu i ostaje sve d 1865. godine. Kako nije na vrijeme položio sve ispite, bio je prisiljen baviti se novinarstvom zbog čega počinje raditi u redakciji “Pozor”.

Godine 1868. postaje gradski bilježnik, a iste godine se vjenčao sa Slavom pl. Ištvanić. Postao je ravnatelj Hrvatskoga zemaljskog kazališta, a kako je bio oduševljen dramaturgijom, odlučio je postati i dramaturg.

Ljubav prema Zagrebu pokazivao je književnim radom, a kako se tada malo čitalo na hrvatskom jeziku, Šenoa je pokrenuo časopis “Vijenac” u kojem je objavljivao romane i novele u nastavcima. Njegov prvi roman ”Zlatarevo zlato” izlazi 1871. god.

Od djela tu su još: “Čuvaj se senjske ruke”, “Diogenes”, “Seljačka buna” te roman “Kletva” koji nije dovršio. Pripovijetke su: “Prijan Lovro”, “Prosjak Luka”, “Karanfil s pjesnikova groba”, “Branka”… Umro je 13. prosinca 1881. godine u rodnom gradu.

Autor: S.Š.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>