Analiza djela Dubravka. Pastoralu je napisao Ivan Gundulić. Kratka lektira, likovi, kratak sadržaj i književni elementi djela koje govori o ljubavi dvoje mladih u Dubrovniku. Provjera znanja pročitanog djela na brz i jednostavan način!
Analiza
Djelo "Dubravka" spada u pastoralno idiličnu igru. Za vrijeme renesanse i baroka bila je vrlo popularna i često korištena književna vrsta. Pastoralno idilična igra nastala je još u 16. stoljeću u Italiji kao suprotnost mondenom dvorskom životu. Stih joj je pisan dužinom različitog metra.
Radnja se odvija u arkadijskom ambijentu, a likovi oko kojih se vrti cijela radnja su pastirice i pastiri. Oni su se smatrali nositeljima jedinih pravih vrijednosti i života po pravilima. Tema radnje je istinska ljubav koja može promijeniti i preokrenuti svijet.
"Dubravka" je alegorijski tekst sastavljen od tri čina. Činovi su slične dužine pa se tako prvi čin sastoji od 654, drugi od 466 i treći od 576 stihova. Što se tiče prizora, prvi se sastoji njih deset, a zadnja dva čina od devet prizora. Ako ćemo promotriti alegorijski djelo, možemo zaključiti da je pastirska igra smještena u Dubrovnik koji je njezino središte i glavno mjesto radnje.
Djelo je prvi puta prikazano za vrijeme ženidbe Gundulića 1628. godine, a prikazivalo se dalje svake godine prilikom svetkovine sv. Vlaha koji je označavao zaštitnika Dubrovačke slobode.
Elementi djela
Vrsta: pastorala, melodrama
Tema: vjenčanje najljepše pastirice i najljepšeg pastira u Dubravi
Pouka: istinska ljubav može promijeniti i preokrenuti svijet
Vrijeme radnje: 17. stoljeće
Mjesto radnje: Dubrovnik, točnije Dubrava
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
Glavna okosnica radnje bavi se pričom o ljubavi dvoje mladih. Ona se odvija u vrijeme sreće i blagostanja, u Dubrovniku. Djelo opisuje jednu staru priču Dubrovačke tradicije koja glasi da se na dan svetkovine Sv. Vlaha vjenčaju najbolji i najljepši par pastira i pastirice.
Tako je ove godine stigao red na Dubravku i Miljenka. Miljenko želi zaprositi ruku lijepe vile Dubravke, no izrazito je nesiguran. Sve što ga tišti ispriča pastiru Ljubmiru koji sluša njegovo žaljenje i pokušava ga stišati.
S druge strane, puni samopouzdanja, stari Gorštak i Divjak, smatraju da bi prelijepa Dubravka mogla odabrati upravo njih za svoje buduće supružnike.
Njih dvojica svojom neobjektivnošću i nespretnošću izazivaju svojim nadanjima smijeh okoline. Idiličnost priče, smijeh i radost, kvari starac Ljubdrag. On svojom pričom o starim vremenima govori kako se u Dubravi prije živjelo dobro, pošteno i veselo.
U sadašnje, njihovo vrijeme, smatra satiri se brinu samo kako će dobro jesti i piti te koje će srce vile osvojiti. U toj namjeri su toliko ustrajni da se ne susprezaju i od krađe.
Pastirica Sonja našla se oči u oči obračunati s kradljivcima, a radnje se smiruje u trećem činu kada se satiri preruše i takvi odlaze na pir.
O tome kome će pripasti lijepa vila Dubravka odlučit će suci. Ubrzo, pastir Ljubdrag dolazi s viješću kako su suci podmićeni i kako je njezina ruka obećana starom i ružnom Grdanu.
Miljenko osjeća golemo razočaranje i odluči se osvetiti. No, u posljednji trenutak pravda je zadovoljena. Kada je Grdan stupio u crkvu prilikom vjenčanja s Dubravkom, bogovi su izrazili svoje nezadovoljstvom sklapanjem ovog braka. U tom trenutku oni tresu tlo i gase vatru u žrtveniku.
Dubravka je vraćena Miljenku, a cijelom Dubravom nastupi opće veselje i pjesma uz slavlje.
Glavna pouka djela je da uz Božju pomoć mogu pobijediti ljubav, sloboda i pravda. Lik Dubravke označuje slobodu, dok Miljenko označava dubrovačko plemstvo. Grdan, koji je opisan kao star i ružan, označava građanstvo Dubrovnika. On ženidbom plemkinja pokušava steći vlast, moć i financijsku bezbrižnost.
Autor je radnjom u "Dubravki" pokušao kroz pastirsku priču objasniti važnost slobodne države, a smatrao je da se ona zasniva na obitelji i zdravom braku, a sve to spaja istinska ljubav. Isto tako, država kojoj je bitnije bogatstvo od poštenja u vrlo kratko vrijeme će propasti.
Autor je oštro osudio suvremeni život. Dubrovčane je simbolički prikazao kao pastire i satire, Dubrovčanke kao vile i pastirice.
Analiza likova
Likovi: Miljenko, Dubravka, Divjak, Vuk, Gorštak, Miljenko, Jeljenka, pastiri Zagorko, Tratorko, Brštanko i Radmio, ribar, redovnik, starac Ljubdrag
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Biografija: Ivan Gundulić
Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obrazovao se u Dubrovniku, a nakon završenog školovanja, 1608. postao je član Velikog vijeća.
Dva puta je bio knez u Konavlima, 1615. i 1619. godine. U Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno. 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina.
Njegov književni rad počeo je pisanjem drama u stihu i vjerojatno, pjesama. Najčešći stih Gundulićevih djela jest osmerac, a strofa katren, no javljaju se i drugi oblici (dvostruko rimovani dvanaesterac).
Ivan Gundulić stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio status kanonskoga pisca starije hrvatske književnosti.
Umro je u Dubrovniku, u 49. godini života nakon dvotjedne bolesti, vjerojatno od upale porebrice.
Autor: M.L.
Odgovori