Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

Jelkin bosiljak

Roman Jelkinj bosiljak usmjeren je na podizanje obiteljskih vrijednosti te veličanje morala. U romanu postoji nekoliko poruka među kojima se želi istaknuti važnost pobjede poštenja nad lažima, domaćih vrijednosti nad stranima i pravde nad nepravdom.

Likovi u romanu su prikazani pomalo nerealno, pa tako postoji podjela na crno-bijeli svijet. Ne postoji sredina ili siva boja, likovi su ili dobri ili loši. Tako su svi domaći likovi pošteni, a sve što rade je zbog ostvarenja općeg dobra.

Nasuprot njih se nalaze stranci koji su potrebni zbog ravnoteže u djelu, a čiji način razmišljanja djeluje razarajuće na tradicionalni život domaćih. Svi stranci su zli, ali i poraženi jer tako jednostavno mora biti. Pravda na kraju treba biti zadovoljena. Još jedan detalj kojeg je ponekad teško pronaći u pravom životu.

U romanu “Jelkin bosiljak” Kumičić nije pokazao da je sljedbenik naturalizma, iako ga je uvijek branio i propagirao. Unatoč tome popularnost je stekao zahvaljujući vještini pripovijedača da sve ispriča na uvjerljiv, razumljiv i zanimljiv način.

U djelu je najviše došla do izražaja Kumičićeva vjera u tradicionalne vrijednosti te domoljublje. Kako se najviše usredotočio na ljubav prema zavičaju, Kumičić je igrnorirao utjecaj političkih, socijalnih i povijesnih previranja.

Mjesto radnje: mjesto Jasnovo blizu Opatije

Vrijeme radnje: sredina 19. stoljeća

Kratak sadržaj

Radnja romana događa se sredinom 19. stoljeća u mjestu Jasnovu pored Opatije. Tamo živi udovica pod imenom Tonka čiji je muž stradao na moru u brodolomu. Tonka nikako ne može preboljeti njegovu smrt, a na brizi ima još i djevojčicu Jelku.

Sedamnaestogodišnjoj Jelki i njezinoj majci Tonki, pomaže kum, trgovac Mate Stanić. Veliku podršku, kao i sve ostale skromne žene, imaju i u župniku.

U Jelku se zagledao mladi mornar Ivo Marić, a niti Jelka nije ravnodušna prema njemu te mu uzvraća osjećaje. Ubrzo Ivo odlazi zaraditi novac za svoju novu obitelj, a Jelka mu obećaje da će ga čekati sve do vjenčanja koje će uslijediti kada se on vrati. Pri rastanku mu daruje stručak bosiljka.

Jelkina ljepota i sreća u ljubavi koju ima s Ivom, dovode do zavisti svih djevojaka u selu, a posebice Lujze i Mimice, kćeri Rezike i Frica Pohera. Ovo je obitelj tuđinaca koja prezire sve običaje i tradicionalne vrednote, a njihova zavist ide tako daleko da ogovaraju Jelku i njezinu majku. Kleveću ih govoreći da je Tonka bludnica, a njezina kćer plod je veze sa župnikom, dok za Jelku kažu da nije bolja od svoje majke te da se Mate skrbi o njima samo iz razloga što je u vezi s Jelkom. Glasine se brzo šire, a mnogo je onih koji vjeruju u to što su Poherovi razglasili.

Jelku napastuje nadstražar Franc Klinster kojeg ona tada da bi se obranila, ubija. Nasrtljivca je sa samog ruba litice gurnula u ponor. Njegovo mrtvo tijelo pronašli su dječaci Jurica i Frane.

Jelku i Tonku odvode u zatvor, a pomoć i utjehu pruža im liječnik Špiro Ostojić, doseljenik iz Boke. Špiro je iskusan i mudar čovjek.

Poherovi uživaju u Jelkinoj sudbini i koriste svaku priliku kako bi se naslađivali i osporavili njezinu nedužnost. Ipak, narod vjeruje u Jelkinu nedužnost te ona uskoro biva oslobođena.

Poherovi su užasnuti, a posebice Reza koja želi angažirati primitivnog župana Stipu Vranića koji će slučaj prijaviti kao nepoštivanje vlasti.

Jelku i Tonku odvode u Volosko te one i tamo bivaju oslobođene. Svi svjedoci bili su uvjereni da se radi o poštenim ženama.

Tada se i neočekivano u Trstu pojavljuje Tonkin muž, Mirko Ljubović koji ipak nije stradao u brodolomu. Naime, on je svoju putovnicu dao kolegi mornaru koji je nastradao, a on je otišao u Ameriku kako bi stekao bogatstvo. Sada se vratio u pravi čas kako bi obranio svoju ženu i kćer. Vidno osramoćeni Poherovi odlaze u Rijeku.

Nakon što su prošle sve nedaće, Jelka provodi lijepe i sretne dane uz svoje roditelje, čekajući povratak Ive i njihovo vjenčanje. Pošto je Ivo bio jako uznemiren i zabrinut zbog Jelke, odluči se ranije vratiti. Njih dvoje se vjenčaju i uživaju u lijepim danima provedenima zajedno. Ubrzo im se rode i dvojica sinova, Frane i Mirko.

Ipak, idiličan život ne potraje dugo. Zbog povijesnih događanja u mirne gradiće Istre i Primorja dolazi do nemira. 1866. godine počinje rat protiv Italije u kojem pogiba Jelkin muž, Ivo. Ožalošćena Jelka ne vidi smisao daljnjeg života bez svog voljenog supruga pa si odluči oduzeti život.

Iza ove velike ljubavi ostaju njihovi voljeni sinovi Frane i Mirko, dokaz velike ljubavi svojih roditelja.

Likovi: Jelka, udovica Tonka, Ivo Marić, Lujza i Mimica

Analiza likova

Glavni likovi romana su opisani kao romantični ljudi i svi su redom idealizirani, a njihov dramatičan kraj uobičajen je način da se kod čitatelja izazovu emocije kao što je ganuće.

Jelka – lijepa djevojka od sedamnaest godina koja se osim ljepotom može pohvaliti i moralnom čistoćom, a zbog čega je pridobila pozornost mornara Ive Marića. Jelka se odmah zaljubi mladog mornara koji prije dolaska na dalek put kako bi zaradio dovoljno za zajednički život, obećaje vjernost Jelki dok ona njemu obećaje da će ga čekati dok se ne vrati.

Glavna junakinja romana opisana je kao čista duša i upravo zbog toga izaziva ljubomoru okoline, a zbog svoje dobrote i naivnosti postaje metom nadstražara Franca Klinstera. U želji da sačuva svoju čistoću Jelka pokaže nevjerojatnu snagu i hrabrost, ali zbog želje da se obrani slučajno ubije napadača.

Jelka zbog toga završi u zatvoru zajedno sa svojom majkom, ali kako ih je većina dobro upoznala, ubrzo su puštene jer je ipak bilo više onih koji su vjerovali da se radi o moralnim i čestitim osobama.

Jelka je na kraju održala obećanje koje je dala Ivi Mariću i kada se vratio njih dvoje su se vjenčali i kasnije dobili dva sina, Franu i Mirka.  Nažalost kada je Ivo poginuo Jelka je pokazala koliko je bila velika njezina ljubav i oduzela si je život. Iza nje su ostala dva sina kao dokaz čiste i velike ljubavi.

Ivo Marić – mladi mornar koji se zaljubio prekrasnu djevojku Jelku. Opisan je kao marljiv mladić koji je želio zaraditi dovoljno za život pa je prije vjenčanja s Jelkom odlučio otputovati u svijet.

Ivo je dosljedan i hrabar mladić koji je održao obećanje i kada se vratio s putovanja, nije čekao nego se odmah vjenčao sa svojom djevojkom. Sudbina ipak nije htjela da on i Jelka dožive sretnu starost jer je Ivo stradao u ratu protiv Italije.

Udovica Tonka – Jelkina majka koja je imala nesretan i težak život, a nakon navodne pogibije muža i oca Mirka Ljubovića ona se sama morala brinuti za nejako dijete. Tonka je vrijedna i brižna žena koja je ostala vjerna svom mužu iako je bila uvjerena da je poginuo.

Lujza i Mimica – dvije kćeri Frica i Rezike Poher, stranaca koji preziru sve tradicionalne vrijednosti i običaje koji su njima strani. One su negativni likovi ljubomorni na Jelkinu dobrotu, ali i ljepotu pa su odlučili da je ocrne kako god mognu. Odlučili su oklevetati ne samo nju nego i mamu Tonku, optužujući Tonku da je bludnica i da je Jelka plod nezakonite veze sa župnikom.

Nakon svih glasina koje je proširila obitelj Poher, a najviše njihove dvije kćeri, na kraju ih je stigla zaslužena kazna. Nakon što se pokazalo da je Jelkin otac ipak živ, a da mu Tonka nikada nije bila nevjerna, osramoćeni Poheri su morali napustiti Jasnovo i otići u Rijeku.

Biografija: Eugen Kumičić

Eugen Kumičić bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika i političara. Ostao je poznat kao pripovijedač i romanopisac. Rodio se 1850. u Istri, gradiću Brseču.

Osnovnu školu završio je kod lokalnog župnika u rodnom mjestu – Brseču. Pohađao je gimnaziju u Rijeci, a zatim studirao filozofiju, povijest i zemljopis u Beču.

Kraće vrijeme radio je kao profesor, a veći dio života proveo je kao profesionalni književnik. Uz Augusta Šenou smatra se jednim od najčitanijih hrvatskih pisaca. Pisao je u doba realizma, a smatra se jednim od predvodnika naturalizma hrvatske književnosti.

Oduševljen pravaštvom pokreće list Primora, uređuje list Hrvatska vila i Hrvatska. Od 1884. provodi vrijeme i u Hrvatskom saboru kao jedan od glavnih protivnika Mađarske.

Iako je prvu pripovijetku napisao u 29. godini života “Slučaj”, nije trebalo dugo da stvori impresivan popis književnih djela. Najviše se bavio pisanjem romana i pripovijetki.

Najpopularniji su mu bili povijesni romani, no piše i romanse socijalne tematike te drame. Njegova djela su: Začuđeni svatovi, Urota Zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa, Gospođa Sabina, Sestre, Saveznice, Teodora, Jelkin bosiljak, Olga i Lina. Umire u Zagrebu 1904. godine.

Autor: M.L.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>