Nabavite najbolji električni bicikl!

Klopka za medvjedića

Maja Gluščević autorica ove predivne priče o medvjedici pod nazivom Klopka za medvjedića inspiraciju za priču dobila je u stvarnom životu. Naime, kada je radila kao pomoćnica redatelja, tražila je glumce u ličkom kraju te je čula neobičnu i nevjerojatnu priču o mami medvjedici i njezinom mladunčetu. Tako je knjiga “Klopka za medvjedića” nastala po predlošku istinitog događaja.

Autorica nije sasvim sigurna je li priča u potpunosti istinita i radi li se samo o legendi, no postala je popularna i dalje živi svih ovih godina. Ona je često naglašavala njezinu autentičnost jer vjeruje da je ispričana onako kako se dogodilo te da nije izmišljena.

Maja Gluščević zasigurno je jedna od najuspješnijih animalistica dječje književnosti jer i sama je velika ljubiteljica životinja. U “Klopki za medvjedića” glavni junaci su mama medvjedica i maleni medvjedić. Ispričala je nevjerojatnu priču o velikoj majčinskoj ljubavi, ali i o tome do kuda ljudska glupost i pohlepa mogu ići.

Autorica u ovom dječjem romanu opisuje svoje omiljene glavne likove, životinje te ih opisuje s velikom ljubavlju i divljenjem. U njima pronalazi osobine koje bi htjela vidjeti i kod ljudi, a to su njihova velika vjernost i privrženost, hrabrost i neizmjerna ljubav. Njezin cilj pisanja o životinjama djeci je taj da ih i ona zavole i vide koliku veliku ljubav one mogu pružiti

Osim predivne priče, autorica se može pohvaliti i stilom. Prikazani su jedinstveni opisi šume i njezina ljepota, a i regionalni govor je autentično prenesen u leksiku, frazemima, uzrečicama i dijalozima.

Vrsta djela: dječji roman

Kratak sadržaj

U uvodu priče autorica nam opisuje život u šumu. Kako prolaze dani mame medvjedice i njezinog mladunčeta. Jednoga dana mali medvjedić je zapeo u klopku koju je postavio čovjek. Tada ne nastupa zaplet, iako nam se čini da će tada nastupiti, no, on će nastupiti pojavom čovjeka. To nam donosi napetost u priču te nastupa i paralelizam, odnosno s jedne strane nalazi se životinja u ropstvu, a s druge strane, autorica nam je opisala čovjekovu pohlepu.

Vidimo iz radnje kako su suprotstavljena dva svijeta koja se u potpunosti međusobno razlikuju. Tako imamo jedan životinjski svijet koji priznaje jedino nagone i u kojem je majčinstvo najjači osjećaj te drugi, onaj ljudski u kojem su obilježeni jedino složeni odnosi koji priznaju ili dobro ili zlo.

Ova dva svijeta se sjedine kada se sretnu i zbliži dijete iz jednog i mladunče iz drugog svijeta. Rasplet radnje događa se na suđenju gorostasnoj medvjedici koja je htjela spasiti i zaštititi svoje mladunče, a radi toga je dospjela na ljudski sud.

Velika i nesebična ljubav malenoga bića iz jednog svijeta, spašava majku iz drugoga. Ta velika plemenitost najvrjednija je pouka ovog djela, ali i sva vrijednost koja je do danas priznata. Na kraju su majka medvjedica i njezino mladunče ponovo zajedno i odlaze sretno živjeti u šumu.

Autorica nam je opisala što se događa kada čovjek naruši sklad prirode te unese nemir u njezine zakone. No, ipak, koliko god nam se činilo u sredini priče da je ona tužna, autorica unosi optimizam pri njezinom kraju.

Tako unosi lik djeteta koji stoji kao protuteža odraslom, pohlepnom čovjeku koji je bio na pragu da uništi velike vrijednosti prirode zbog svoje sebičnosti, uskogrudnosti i pohlepe.

Dijete problem nije riješilo racionalnim razmišljanjem, već srcem. Ono se suprotstavilo pravilima odraslog čovjeka i njegovim zakonima i logici te se zauzelo za stav ljubavi koja dolazi iz čistog srca.

Analiza likova

Likovi: mama medvjedica i mali medvjedić, ljudi…

Mama medvjedica – hrabra, neustrašiva i puna ljubavi prema svom mladunčetu, malenom medvjediću. Ta velika ljubav vodila ju je da spasi medvjedića koji je zapao u klopku, a tada nije prezala ni pred čime pa tako niti pred ljudima. Radi toga je dospjela na sud, ali na kraju su i ona i njezin medvjedić bili oslobođeni i sretni su se vratili nazad u život u prirodu.

Biografija: Maja Gluščević

Maja Gluščević jedna je od najboljih autorica animalističke proze i uspješna scenaristica. Rodila se u Zagrebu 6. siječnja 1932. godine. Bila je starije dijete u obitelji Maksimilijane i Vladimira Kirina, a u dobi od četiri godine dobila je i sestru Nevu.

Djetinjstvo je provela živeći u centru grada, a s obitelji je živjela i baka koja je sramežljivoj Maji bila dugo jedino društvo. No, kako je napisala u svojim autobiografskom romanu “Odrastanje” najviše je bila vezana uz oca Vladimira koji je za nju bio uzor. Inače, otac Vladimir bio je poznati likovni umjetnik.

1938. godine upisala je osnovnu školu u Medulićevoj ulici. Bila je sramežljiva učenica i teško je sklapala prijateljstva. Patila je i od disleksije pa je naučila čitati tečno tek s 12 godina.

1942. godina cijela je obitelj zbog ratnih razaranja preselila u kuću u Samobor. Lijepu ladanjsku kuću sagradio je Majin otac. Par godina kasnije, točnije 1947. godine upisala je žensku gimnaziju u Zagrebu. Za vrijeme gimnazijskih dana stekla je i svoje prve prijateljice s kojima je odlazila na izlete i u kazališta.

1949. godine upoznala je Obrada Gluščevića, scenarista i redatelja, koji je bio stariji od nje 19 godina i zaljubila se na prvi pogled. No, kako roditelji nisu odobravali vezu, par se sastajao tajno punih šest godina.

Početkom 50-ih godina upisala je Filozofski fakultetu Zagrebu gdje je studirala engleski i njemački jezik. Iako su se njezini roditelji jako protivili, udala se za Obrada u Dubrovniku 1955. godine. Malo nakon vjenčanja njih dvoje postali su i poslovni suradnici.

Početkom 80-ih godina napisala je “Priču o Jelenku” po istoimenom televizijskom scenariju kojeg je napisala sa suprugom Obradom. Godinu dana nakon toga pojavio se i njezin drugi roman “Vuk samotnjak” napisan također prema filmu koji je ostvario uspjeh.

Njezina druga popularna djela su još: “Bijeg u košari”, “Ivin Vučko”, “Tajna tihe uvale”, “Tajanstveni svjetionik” i mnoga druga.

Za svoj književni rad dobila je i nagradu “Grigor Vitez”.

Autor: M.L.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>