Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

Lovac u žitu

Roman Lovac u žitu nastaje u književnom razdoblju kasnom modernizmu u kojemu ponovno prevladavaju pitanja odnosa pojedinca i društva, kao i pitanja životnog smisla. U središte romana postavljen je glavni lik Holden koji je okrenut svom unutrašnjem svijetu, svojim mislima, osjećajima i njegovu odnosu s vanjskim svijetom.

Radnja je pripovijedana iz vizure lika, koja je subjektivna. Također upitna je njegova vjerodostojnost istinitosti događaja. Tom osjećaju subjektivnosti pridodaje i činjenica da se događaji ne iznose točno kronološkim slijedom, već se isprepliću događaji iz sadašnjosti i prošlosti. Radnja je također u određenim trenutcima prekidana sjećanjima, monolozima što dodatno potiče osjećaj fragmentiranosti i zbunjenosti što može odražavati stanje Holdena.

Glavni lik je ujedno i pripovjedač. Holden Caulfiled je buntovan i zbunjen sedamnaestogodišnjak iz New Yorka. Često se koristi kolokvijalizmima, jezikom mladih, žargonima, pri opisu svojih nedaća i svojevrsne adolescentske krize kroz koju prolazi. Holden je izrazito inteligentan, ali ne može se nositi s određenim emocijama koje ga sputavaju i onemogućuju mu normalno funkcioniranje.

U romanu se opisuju njegova lutanja New Yorkom nakon što je napustio treću školu za redom. Holden jako teško podnosi licemjerje i patvorenost odraslih. Gotovo prema svemu je ciničan i strahovito mu smetaju snobizam i slijepo poštivanje pravila. Upravo u tom svom lutanju gradom pokušava postići tu autentičnost i spontanost kojima toliko teži, ali uviđa da stvari nisu tako jednostavne.

Središnji motiv koji se provlači kroz roman je smrt Holdenova mlađeg brata, koji umire od leukemije. To je jedan od razloga zašto Holden luta gradom, naime on sanjari, potaknut stihovima Roberta Burnsa, o tome kako će loviti zalutalu djecu u žitu i spašavati ih od padanja u provaliju. Ironično je da se pri tome sam približava toj provaliji, ali uspijeva izbjeći pad i traži pomoć.

Vrsta djela: psihološko-asocijativni roman struje svijesti

Mjesto radnje: New York

Vrijeme radnje: razdolje od tri dana. Od subote  do ponedjeljka popodne

Tema: Holden luta ulicama New Yorka i pri tome pokušava shvatiti samoga sebe, te pronaći način kako funkcionirati u svijetu koji je često nepravedan i licemjeran.

Kratak sadržaj

U središtu romana postavljena je vizura sedamnaestogodišnjaka Holdena Caulfielda. Holden je podrijetlom iz New Yorka, a trenutno se nalazi u psihijatrijskoj bolnici koja je smještena na zapadnoj obali. Iako čitatelju nije posve poznato koji je razlog njegova boravka u sanatoriju, polako se situacija razjašnjava.

Holden opisuje ključno razdoblje koje je rezultiralo svojevrsnim psihičkim slomom. Kroz njegovu ispovijest o događajima koji su se odvili od subote do ponedjeljka popodne otkrivaju se ključne informacije koje su bitne za razumijevanje glavnog lika i njegovih postupaka.

Postoji nekoliko stvari koje muče Holdena. Prvenstveno je tu riječ o smrti mlađeg brata Alleja. Bol te tragedije Holden nosi sa sobom dalje kroz život i iako naizgled funkcionira dobro, to je nešto što ga koči. S druge strane, Holden je iznimno ciničan i ne podnosi licemjerje kojim je svijet oko njega ispunjen. Gadi mu se dvoličnost školskog sustava, kojemu je on prisiljen podčinjavati se. Ne podnosi prijetvorno ponašanje i to je jedan od razloga zašto ne uspijeva opstati u trećoj školi za redom.

Vrijeme provodi sa svojim prijateljima Ackleyom i Stradlaterom koji i nisu neko oličenje uzornosti, Ackley je poznat po dodijavanju svojim prijateljima dok se sa Stradlaterom u jednom trenutku sukobio oko djevojke Jane Gallagher. Nakon tog ispada, Holden se oprosti s jedinim profesorom kojega je cijenio i napusti Pencey te odluči otići u New York.

O tome ne obavještava svoje roditelje, novca ima dovoljno za kratki provod i odluči odgoditi suočavanje s roditeljima. Odsjeda u sumnjivom hotelu gdje susreće nekoliko djevojaka. Časti djevojke pićima, ali one ga na kraju odbijaju pa odlazi u Ernie’s koji je smješten u Greenwich Villageu jer je bio siguran da će mu tamo poslužiti alkoholno piće unatoč tome što nije punoljetan.

No, niti u Erniesu nije zadovoljan, izgleda da nikako ne može izbjeći patvorenost i lažno predstavljanje drugih. Tamo je dobio već dugo željeno piće, ali sad mora slušati isprazne razgovore svojih kolega s fakulteta i nekako mu se sve čini umjetnim.

Izgleda da ne može izbjeći određeno pretvaranje i plitkost drugih gdje god se pojavio. U kafiću sretne staru ljubav svog starijeg brata D.B.-a koji se sada nalazi u Hollywoodu, piše scenarije za filmove. Holden ubrzo shvati da se djevojka zainteresirala za njega isključivo zbog njegova brata pa odluči krenuti dalje.

Sav demoraliziran i potučen vraća se u hotel gdje je unajmio sobu. Na prijedlog liftboya naruči uslugu prostitutke Sunny, no kad se ona doista pojavi pred njim odustaje od nauma, unatoč tome plati joj pet dolara. Ipak, Sunny nije zadovoljna  isplatom i zahtijeva dodatnih pet, što Holden odlučno odbija. Prostitutka se ubrzo vrati s liftboyeom Mauriceom, Holden dobiva snažan udarac u trbuh i ostane bez drugih pet dolara.

Holden je ovakav razvoj događaja doživio kao snažan neuspjeh i veliko poniženje, njegov pokušaj ulaska u svijet odraslih i određenog avanturizma prošao je tragično. Sljedeće jutro napušta hotel i nastavlja hodati ulicama New Yorka. Putem sretne dvije časne sestre i taj susret ponuka ga da udijeli sestrama deset dolara.

Odlučio je nazvati prijateljicu Sally koja mu je samo u određenim trenutcima ugodno društvo, ali osjećao se pomalo izgubljeno pa dogovori s njom odlazak u kazalište. Dok je razgovarao sa Sally shvatio je da zapravo želi razgovarati s Jane, djevojkom prema kojoj je gajio osjećaje i mlađom sestrom Phoebe. Phoebe je bila mlađa od njega, imala je deset godina, i prema njoj je osjećao posebnu naklonost. Ona je bila još uvijek mlada i neiskvarena kao i sva ostala djeca, nažalost to ne može tvrditi i za odrasle u njegovu životu.

Posjet kazalištu postaje još jedan neuspjeli pokušaj Holdena uključivanja u uobičajeni svijet. Holden u jednom trenutku očajanja iznosi prijedlog Sally da napuste bliješteća svjetla New Yorka i povuku se što dalje od ljudi i posjete šumski kamp, ali ona ga odbija. Holden to odbijanje ne prihvaća najbolje i vrijeđa Sally, no ubrzo se pokaje zbog svojih riječi. Pokuša joj se ispričati kasnije, ali neuspješno.

Nakon toga nalazi se sa starim prijateljem i odlazi u park promatrati patke, ali brzo ga potjera kiša. Nije više imao gdje ići niti mnogo prijatelja koje bi mogao nazvati. Jednako tako je polako ostajao bez novca pa se odluči privesti kraju kratki izlet i ušuljati se u roditeljski dom kako bi posjetio mlađu sestru Phoebe.

Phoebe je bila oduševljena kad je vidjela starijeg brata, ali kad je saznala da je napustio školu pokuša mu objasniti važnost školovanja i obrazovanja iako do određene mjere razumije njegovu nevoljkost prema slijepom poštivanju pravila i licemjerju s kojima se u školi često sretao.

Roditelji se vraćaju s izlaska i Phoebe sakrije brata i pomogne mu u bijegu. Holden se sad našao na ulici usred noći pa odluči posjetiti starog profesora engleskog jezika koji mu je ostao u dobrom sjećanju. Profesor Antolini ga dočeka otvorenih ruku i srdačno. Ipak, Holden ni tijekom tog susreta ne može izbjeći prema njemu, izrazito dosadan govor o važnosti školovanja.

Holden s vremenom zaspe u fotelji koja je smještena u radnoj sobi profesora. Uskoro ga probudi profesorova ruka na njegovoj glavi, Holden poskoči i pobjegne potaknut strahom zbog profesorova dodira i mogućnosti njegovih homoseksualnih namjera. Nakon toga, noć provede u čekaonici kolodvora Grand Central.

Sljedeće jutro nastavlja sa svojom odisejom po ulicama New Yorka. Ujutro ostavlja pismo za Phoebe u školi u kojemu dogovara sastanak s njom u Metropolitanskom umjetničkom muzeju. Phoebe se pred njim pojavila sa spremnim kovčegom. Odlučila je i ona pobjeći s njim na Zapad. Holden to, naravno odbija, ali ona ga prati do zoološkog vrta i vrtuljka.

Dok je sjedio sa sestrom na vrtuljku spusti se kiša i Holden odluči kako je vrijeme da se suoči s posljedicama koje ga čekaju. Nakon toga, pripovjedač objašnjava kako je roman nastao za vrijeme njegova boravka u sanatoriju. Spominje svog psihoanalitičara i njegovo pitanje hoće li se držati odluke o povratku u školu, no Holden ne može takvo nešto tvrditi sa sigurnošću i tako se zadržava osjećaj neizvjesnosti koji dobrim dijelom karakterizira čitav roman.

Na kraju romana smješten je kratki epilog u kojemu Holden opisuje svoje trenutno stanje i posjet bratu D.B. ju.

Likovi: Holden Caulfield, Spencer, Ackley, Stadlater, Jane Gallagher, Phoebe Caulfield, gospodin i gospođa Antolini

Biografija: Jerome David Salinger

Jerome David Salinger poznat je američki pisac i pripovjedač. Rođen je u New Yorku, 1.1.1919. godine, a umire 27.1.2010. godine. Pisao je i objavljivao djela u razdoblju od 1948. i 1959. godine. U tom periodu objavio je jedan roman, Lovac u žitu i nekoliko zbirki pripovjedaka. Salinger piše u razdoblju kasnog modernizma čije su odlike subjektivni doživljaj lika, struja svijesti, pitanje smisla života te odnosa pojedinca i društva.

Nakon osnovnog obrazovanja, roditelji ga šalju u vojnu akademiju Valley Forge. Akademiju je pohađao u periodu između 1934. do 1936. godine. Nakon toga, 1937. godine, odlazi u Europu gdje ostaje sljedećih pet mjeseci. Zatim studira dvije godine na Ursinus College i Sveučilištu u New Yorku.

Sudjelovao je kao vojnik u Drugom svjetskom ratu, neko vrijeme boravi u Parizu i upoznaje autora Ernesta Hemingwaya. Imao je dva pokušaja života u braku, prvo se oženio 1945. s francuskom liječnicom Sylviom. Godine 1955. ženi se ponovno, ovaj put za Claire Douglas. Nakon što su oba braka propala Salinger se u potpunosti povlači iz javnosti.

Nakon 1965. godine nije napisao niti jedno djelo, a poslije 1980. nije pristajao na intervjue. Autor se povlači u svoj svijet i iako su postojale špekulacije da će objaviti nešto novo do toga nije došlo. Najpoznatija djela su mu roman Lovac u žitu, koga neki nazivaju Lovac u raži i svojevrstan je predstavnik urbanog romana, odnosno proze u trapericama. Taj oblik romana karakterizira mlad glavni junak koji je inteligentan i suprotstavlja se određenim pravilima i svijetu odraslih, radnja je uglavnom smještena u urbane prostore i koriste se žargonizmi. Zatim su tu djela Visoko podignite krovnu gredu, tesari, Seymour-uvod, te Franny i Zooey.

Autor: A.M.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>