Mor je pripovijetka koja je napisana vrlo jednostavno i bogata je značenjima. Radnja ima isprekidan tijek i prožeta je lirskim dijelovima. Pisana je malo u prvom, a malo u trećem licu te je podijeljena u četiri poglavlja: "Grana jorgovana", "Priča", "Otajne slutnje" i "Finale".
U prvom poglavlju "Grana jorgovana" mladić priča o svom snu i viziji koja mu se ukazala. To je lik mlade žene. Priča i o svojoj ljubavi prema drveću.
U poglavljima "Priča" i "Otajne slutnje" priča se o sudbinskoj ljubavi Šu i Mora. Nagoviješta se preokret zbog neostvarena ljubavi.
U posljednjem poglavlju, "Finale", osim što je kraj pripovijetke, autor nam donosi još neke završetke. Tako Šu umire, Arno je raskrinkan, a Mor postaje vukodlak. Idila je narušena ljudskom pohlepom.
Vrsta djela: fantastična pripovijest
Tema djela: pripovijetka je puna značenja pa je i tema djela više. U prvom planu je neostvarena ljubav Mora i Šu, no i povezanost čovjeka i prirode za koju autor smatra da je glavni uvjet za čovjekovu sreću
Mjesto radnje: imanje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u kući upravitelja koja se nalazi pokraj rijeke Pločnice, zatim grad Davos u Švicarskoj
Vrijeme radnje: Dvadesete godine 20. stoljeća, no zbog fantastike, vrijeme radnje možemo smjestiti u bilo koje doba pa je ono i bezvremensko
Kratak sadržaj
Radnja se vrti oko mladića Mora koji je sin upravitelja vlastelinskog imanja. Njegova ljubav prema vlastelinovoj kćerki Šu je velika, a ona gaji i iste osjećaje prema njemu.
Njihova ljubav je neiskvarena i iskrena, ali i nemoguće zbog staleške razlike između njih dvoje.
Šu je, otac vlastelin, odlučio udati za plemića Arna, mladog varalicu i kockara. Iako se Šu ne želi udati za njega, nema se snage ni hrabrosti suprotstaviti svom ocu.
Mor se upoznaje s Arnom i tada osjeća veliko suparništvo zbog svoje voljene Šu, a želi se prikazati u boljem svjetlu nego Arno. Iz tog razloga nekoliko je puta ismijao Arna jer ne može nikako suzbiti negativne osjećaje koje gaji prema njemu.
I sam vlastelin ubrzo shvaća da se dvojica mladića ne podnose, a Arno je shvatio da mu je Mor veliki suparnik. Arno se dosjetio kako će suparniku nauditi pa nagovara vlastelina da otpusti njegova oca, a on će na to isto mjesto postaviti svog prijatelja.
Minjočka, Šuina prijateljica vrlo se brzo sprijateljuje s Arnom i njegovim prijateljom dok oni smišljaju kako bi se mogli uz pomoć prevare i preko vlastelinova imanja riješiti kockarskih dugova.
U isto to vrijeme, Morov otac se nikako ne može pomiriti s činjenicom da je ostao bez posla pa umire od tuge. Upravo ga Mor pronalazi mrtvog pa ga odluči pokopati u šumi. Nakon toga je nestao i nitko nije znao gdje se nalazi.
U selu su se počele događati čudne stvari, tako je sijeno počelo bezrazložno gorjeti, voda u bunarima je bila otrovana, a životinje su bile zaklane. Po selu se počelo pričati da se radi o vukodlaku.
Uskoro se Šu jako razboli, počela je iskašljavati krv i djelovati sve slabije. Otac ju je pokušao na sve načine razveseliti.
U međuvremenu Arno je krivotvorio vlastelinov potpis i nestao s imanja. Kada su otkrili što se dogodilo, već je bilo prekasno.
Pošto je Šu bila sve više bolesna, otac ju je poslao na liječenje u Davos, u Švicarsku. No, stanje joj se nije popravilo te je ona na kraju, tamo i umrla.
A Mor za kojeg se ispostavilo da je vukodlak, svake je večeri gledao u cestu i iščekivao njezin povratak.
"Mor" je fantastična pripovijetka koja u sebi nosi i nadrealizam. Kod nadrealizma specifično je da se pisanje odvija tako da prelazi stvarno te da se nestvarno miješa sa stvarnim. Možemo vidjeti da se osim nestvarnog miješaju i legenda, fantastika i narodna predaja.
Cijela pripovijetka istkana je lirikom koja je isprekidana dijalozima koji nam ukazuju na velike poruke djela. Autor puno pažnje posvećuje i prirodi čiji su opisi kratki, a često utkani i u Morovo raspoloženje.
Također, koristi se mnogo umanjenica kojima se želi stvoriti dojam iskrenosti i idealnosti prirode. Upravo iz tog razloga, "Mor" nije samo pripovijetka u kojoj nas zanima kako će završiti ljubav između Mora i Šu te značenje Morove transformacije u vukodlaka, već je bitna i danas sve više dobiva na značenju upravo radi svoje ekološke poruke koje nam šalje.
Autor smatra da će nam priroda uvijek vraćati ono kako se odnosima prema njoj te da se s prirodom cijeli život moramo nadopunjavati.
Likovi: glavni likovi su Šu i Mor te su oni i pozitivni likovi u ovoj pripovijetki. Glavni negativni lik je Arno, a od ostalih negativnih likova možemo izdvojiti Minjočku i novog upravitelja, odnosno Arnovog prijatelja.
Analiza likova
Mor - snažan i lijep mladić crne kose. Završio je gimnaziju te je htio studirati medicinu. Sin je upravitelja imanja. Na neki način je otpočetka života obilježen jer je pri rođenju između prstiju kod njega uočena maramica za što se vjerovalo da je imaju samo djeca vukodlaka. Bio je zaljubljen u Šu, kćer vlastelina s kojom se često sastajao u prirodi. Imao je sposobnost pričanja s prirodom. Mor je bio poseban mladić, a Šu, iako ga je iskreno voljela, nije se imala hrabrosti suprotstaviti ocu i boriti za ljubav. Kada se Šu na silu morala zaručiti za Arna, on nije mogao sakriti svoju ljubomoru. Na neki način je oduvijek smatrao sebe čudnim, ali to nije mogao objasniti dok se na kraju nije transformirao u vukodlaka.
Šu - predivna, mlada djevojka koja je zaljubljena u Mora, ali se na nagovor i da udovolji ocu zaručuje za Arna. Za oca vlastelina ona je ljubimica. Kada je odlučila biti s Morom već je bilo kasno. Na kraju se slomila i umrla.
Arno -plemić koji je naučio na opušten i lagodan život, bez previše posla. Odlučio je poduzeti sve kako bi mogao nastaviti tako živjeti, a u braku sa Šu vidi priliku. Loš je čovjek koji će iskoristiti Šu i njezinog oca da plati svoje dugove.
Biografija: Đuro Sudeta
Đuro Sudeta rodio se u mjestu Stara Ploščica kod Bjelovara 10. travnja 1903. godine. Potječe iz jako siromašne obitelji pa ga roditelji šalju u Zagreb kada je navršio 11 godina.
Pošto je sam otišao u Zagreb na školovanje, živio je od milostinja, vrlo skromno i siromašno, u vlažnim, podrumskim prostorima. Prehrana mu je bila loša, a i zbog općenito loših životnih uvjeta, rano je obolio od tuberkuloze.
Uspio je završiti učiteljsku školu te je u Virju dobio posao kao učitelj. No, vrlo brzo, zdravlje mu se pogoršalo je umro u dobi od samo 24 godine. Umro je 30. travnja 1927. godine.
U književnost je ušao pjesmom "Suton" 1919. godine. Za vrijeme života objavio je dvije zbirke pjesama, a jedna je objavljena nakon njegove smrti. Nazivi pjesama su: "Osamljenim stazama", "Kućice u dolu" te "Suton".
Pisao je i kao feljtonist i pripovjedač i to u lirskom izričaju. Pripovijetka "Mor" objavljena je nakon njegove smrti, 1930. godine.
Autor: M.L.
Odgovori