Već i sam naslov romana nam govori o tome kako je Kozarac bio zaokupljen neobrađenom, mrtvom zemljom koja čeka čovjeka, vrijednog seljaka koji će je obraditi. To je nazvao "mrtvi kapital". Oslonac radnje je sudbina dviju sestara te priča o ljubavi.
Kroz radnju romana Josip Kozarac je želio pokazati suprotnost između sela i grada. Prema njemu je selo opisano kao prostor gdje prevladavaju iskreni osjećaji, sreća i neiskvarenost, dok je grad mjesto nerada i dekadencije.
U skladu sa suprotnostima između sela i grada tako postoji kontrast između likova, baš kao kod dviju sestara. Dok je Nela površna i lakomislena, Ana je iskrena, skromna i ozbiljna. Osim sestara postoje i drugi likovi koji su suprotnosti, pa tako nasuprot razmaženog Luja stoji jednostavni Vinko, a nasuprot oca zadovoljnog svojim životom nalazi se majka koja cijelo vrijeme zavidi svojoj sestri.
Roman je kratak i obuhvaća razdoblje od dvije godine, gdje se najviše toga odvija u prvoj godini. Druga godina se koristi za sumiranje svega što se događalo od početka do kraja. Anka i Lešić su nositelji tradicionalnih vrijednosti, uobičajenih za manja mjesta kao što je selo.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: obuhvaća razdoblje od dvije godine
Mjesto radnje: relacija selo-grad
Kratak sadržaj
Radnja romana temelji se na tome koliko je štetno napuštanje zemlje prema kojoj slavonski seljak ima duboke korijene. U romanu se opisuje kako teče život u obitelji Matković.
Matković je vrstan poljoprivrednik i upravitelj svog imanja, iako nije imao neke posebne škole. Imao je veliko iskustvo i bio je povezan sa zemljom. Volio je rad i život na seoskoj zemlji.
No, njegova žena bila je iz grada, kći činovnika koja se nikada nije bila priviknula na seoski život. Za svoju djecu je namijenila bolji život u gradu. Nikada se nije priklonila mužu te je prezirala selo i sve što je bilo vezano sa selom.
Upravitelj imanja i njegova žena imali su četvero djece. Dvoje od njih, Vinko, mlađi sin i Anka, starija kći osjećali su se sjedinjeni sa zemljom i životom na selu. No, Nela, mlađa kći i Lujo, stariji sin bili su opčinjeni gradskim životom, blještavilom i luksuzom.
Lujo i Nela provode svoj život u gradu. Nelini dani orijentirani su na balove te joj prolaze u čekanju kada će netko od činovnika zatražiti njezinu ruku. Lujo dane provodi studirajući.
Za to vrijeme Vinko i Anka pokušavaju sve kako bi poboljšali rad na imanju. Vinko započinje raditi kao pomagač Vlatka Lešića, poljoprivrednog stručnjaka. Lešić je postao jako blizak s cijelom obitelji te ga svi rado prihvaćaju. Također, uskoro se između Lešića i Anke razvijaju se simpatije, a njih dvoje dijele iste interese oko imanja. Lešića svi prihvaćaju osim Ankine majke. Gospođa Matković je Anki kao i svoj svojoj djeci namijenila za nju ljepši i bolji život u gradu te ju je željela udati za muža činovnika.
Nadalje, u romanu se radnja odvija kod obitelji Vuković. U njihovom gradskom domu razriješit će se mnoge sudbine. Za vrijeme trajanja bala, Nela je doživjela svoje najljepše trenutke, dok se Anka nikako nije mogla uklopiti. Već je i Ankinoj majci postalo jasno da se Anka neće udati za činovnika Urbanickog. Nakon što je Anka provela lijepe trenutke na izletu s Lešićem, Anka se odluči udati za njega.
No, kada Lešić i Anka objave zaruke Ankinoj obitelji, gospođa Matković je ogorčena. Ne može nikako prihvatiti da se njezina kćer neće udati za gradskog činovnika. Jedina utjeha joj je druga kćer Nela koja živi u gradu. Nela se uskoro udala za Neumayera, financijskog činovnika i ostaje živjeti u gradu. Radi toga je njezina majka bila jako sretna.
I dok Lešić ne želi od obitelji Matković uzeti ništa uzeti za Ankin miraz, Neumayer koristi priliku i dobiva veliki miraz za Nelu. Sve to iako zna da je obitelj Matković u velikim financijskim problemima, a kao još dodatni razlog tomu tu je Lujo, vječni student, koji nikako da završi studij, koristeći tako njihov novac.
Ubrzo se otkrije tko je kako prošao nakon udaje. Nelin muž nestaje u isto vrijeme kada se otopio i miraz. Nela je iskusila i gorsku stranu života u gradu. Surovi uvjeti koji prevladavaju kroz borbu za opstanak, nikako nisu išli na ruku Neli koja je od gradskog života očekivala idiličnost i lagodnost življenja.
Lujo konačno privodi studij kraju i život mu prolazi u čekanju činovničke službe. Vrijeme provodi kao besposlen i dalje trošeći novac roditelja.
Kod Matkovića na selu se događaju velike promjene. Lešić je postao upravitelj vlastelinstva i kupio je močvarno tlo koje je odmah nakon toga isušio. Lešić je i isplatio sve dugove i pobrinuo se da njegova obitelj bude financijski zbrinuta. Mlada obitelj živi sretno i složno, a sreća im uskoro bude uvećana jer im se rodi novi član obitelji, i to sin nasljednik.
Vlatko Lešić je vrijedan i radišan čovjek koji zna kako iskoristiti "mrtvi kapital", kako živjeti u blagostanju i u uz pomoć čovjekovog najvećeg blaga - zemlje. Kozarac nam je kroz ovu priču ispričao ljudske sudbine s ciljem da se ugledamo na njih. Osuđivao je život onih koji su išli za materijalnim i koji su napuštali rodni kraj. Smatrao je da ništa dobroga ne može biti u takvom životu te su takvi ljudi svoj život obično završavali u gradu u siromaštvu. Pouka Josipa Kozarca bila je da se mora očuvati slavonsko selo i život na njemu.
Likovi: Vlatko Lešić, Matkovićka, Nela, Ana, Vinko, Lujo
Analiza likova
Vlatko Lešić - glavni lik u romanu. Predstavljen je kao mlada i obrazovana osoba te stručnjak za privredu koji je stečene diplome upotrijebio da bi pomogao svojoj obitelji. Teško je ne uočiti povezanost između Kozarca i lika kojeg je opisao u djelu.
Kozarac je poput Vlatka iskoristio diplome iz Beča i donio ih u Slavoniju, nadajući sa da bi znanje šumarskog inženjera moglo pomoći rodnoj zemlji. Kozarac je opisom spomenutog lika htio nametnuti uzor svima sa sela koji su napuštali rodnu grudu u potrazi za boljim životom.
Vlatko Lešić je trebao vratiti povjerenje svima koji su odustali od toga da bi ikad mogli imati sretan život u mjestu odakle su otišli u daleki svijet. U pojedinim odlomcima je Vlatko opisan kao idealna osoba koja zna uspostaviti kompromis između postignuća i novih te starih vrijednosti. Da bi nova postignuća urodila plodom i pomogla rodnoj zemlji, nije važno samo znanje, nego i ljubav te poštovanje prema starim običajima.
Vlatko je na kraju ispao pobjednik koji se uspio suprostaviti svemu u životu, a kao nagradu za to dobio je lijep život sa ženom koju voli, sina i napredno gospodarstvo. Glavni lik je poslužio kao nositelj autorovih ideja.
Matkovićka - za razliku od svog muža i upravitelja vlastelinskog imanja, pravi primjer gradskog djeteta te kći činovnika koju je sudbina odvela u selo i koja nikada nije prihvatila ideale svog muža, nego je umjesto toga prezirala seoski način života, a za svoju djecu je željela da pronađu sretniji život u gradu.
Ana i Vinko - Matkovićeva djeca koja su unatoč majčinom inzistiranju da sreću potraže u gradu i da se Ana uda za muža činovnika, odlučili nastaviti živjeti na selu, a Vinko se potrudio unaprijediti imanje uz pomoć stručnjaka Vlatka Lešića.
Između Ane i Lešića se uskoro razvijaju simpatije, a oboje dijele ideje o lijepom seoskom životu. Anina sreća ne može biti veća kada se uda za Vlatka i rodi sina. Završila je sa srodnom dušom koja je dijelila njezine stavove o životu.
Nela i Lujo - brat i sestra te čista suprotnost Ani i Vinku. Majčin utjecaj je kod njih dvoje vidljiv, pa su tako oboje htjeli potražiti sreću izvan sela u gradu. Oboje žive u gradu, a dok Lujo studira, Nela uživa u raskošnom životu čekajući kada će netko od mlade gospode zatražiti da se vjenčaju.
Na kraju se udaje za činovnika Neumayera ispunjavajući majčin san. Ali kada je ponestalo miraza nestalo je i muževe ljubavi, pa je Nela iskusila svu surovost gradskog života. Lujo je završio fakultet i besposlen čekao da počne raditi kao činovnik živeći još uvijek na teret roditelja.
Biografija: Josip Kozarac
Josip Kozarac (1858.-1906.) rodio se u Vinkovcima gdje je pohađao i osnovnu školu i gimnaziju. Iako je jedva završio gimnaziju, nakon što je upisao u Beču studij šumarstva, diplomirao je već 1879. godine i to kao najbolji student. Iako je po zanimanju bio inženjer šumarstva, već je s 18 godina počeo objavljivati književna djela.
Stvarao je u doba realizma, a bio je romanopisac i pripovjedač. U pripovijetkama i romanima pisao je o tome kako su živjeli ljudi u slavonskim selima, a posebnu pozornost posvetio je ljudima i prostoru koji je opisivao.
U početku je radio kao šumarski stručnjak te je tada vidio u kojoj mjeri na život seljaka utječu ekonomija i politika. Vidio je pred svojim očima kako umire tradicija, kako se ljudi nisu snašli u novom ekonomskom poretku. Posebnu pozornost pridavao je tome koliko napuštanje sela i zemlje može biti pogubno za čovjeka.
U svojim književnim djelima često je prikazivao crno bijelu sliku sela i grada. Grad je za njega značio nešto strano i zastranjeno, čovjek koji je odlučio živjeti u gradu nije bio častan niti moralan. S druge strane njegovao je patrijarhalni život, ali isticao je da je bitna modernizacija poljoprivrede tj. same obrade zemlje.
Njegovo pisanje baziralo se na veličanju seoskog života, na tradiciji i običajima, za koje je smatrao da su cilj života. U pisanju se najviše isticao njegov opis likova, posebice ženskih slavonskih ljepotica. Isto tako, vrlo dobro je opisivao pejzaže, predivne slavonske šume i ravnice.
Njegova najpoznatija djela su: "Slavonska šuma", "Tena", "Tri ljubavi", "Tri dana kod sina", "Oprava", "Mrtvi kapitali", "Među svjetlom i tminom".
Autor: M.L.
Odgovori