Cvijeće je svake godine u isto vrijeme priređivalo raskošni ples koji je bio toliko lijep i poseban da bi bi uvijek trajao do zore. Cijele godine su se izrađivale i krojile posebne haljine, ukrasi i kape kako bi sve bilo lijepo za taj raskošni ples.
Jedne godine bio je jedan tužni žuti maslačak koji je plakao u jarku jer nije mogao prisustvovati plesu. Zapravo, on je mislio da ima ružnu haljinu pa ne zaslužuje prisustvovati plesu. Njegov tužan plač je začula jedna bubamara, odnosno božja ovčica. Žuti maslačak joj se povjerio da ima najružniju haljinu od svih te da takav ne može prisustvovati plesu.
Bubamara je bila zbunjena jer nije znala kako pomoći jadnom maslačku. Pitala je ostale kukce za savjet, ali nitko joj nije dao nikakvo rješenje.
Bio je jedan zao pauk koji je čuo priču o maslačku. Kako mu se spremala smrt, odlučio je satkati maslačku takvu haljinu kakvu još nitko nije vidio. Nadao se da će lakše umrijeti ako napravi nešto lijepo za maslačka.
Tako je pauk marljivo radio cijelu noć, a haljina je bila gotova ujutro. Maslačak je bio presretan, odjenuo je prekrasnu haljinu i otišao na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, a on je cijelu noć zadovoljno plesao.
Sljedećeg dana, u maslačka je puhnuo dječak, a haljina se raspala. No, u proljeće je niknulo pored tog maslačka puno drugih koji su također prisustvovali plesu cvijeća u svojim paučastim haljinama.
Analiza likova:
Maslačak - glavni lik ove priče koji je tužan jer zbog neugledne haljine ne može ići na raskošni ples. No pauk mu je izradio prekrasnu haljinu s kojom je otišao na ples i bio najljepši.
Bubamara - mudra i stara božja ovčica koja je dosta putovala i upoznala mnogo kukaca i cvijeća. Htjela je pomoći tužnom maslačku, no nije znala kako pa je tražila pomoć drugih kukakca.
Pauk - cijeli život je bio zao i ružan. Pred smrt je htio napraviti dobro djelo pa je razveselio maslačka kada mu je cijelu noć radio novu haljinu za ples.
Biografija: Sunčana Škrinjarić
Rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Ova cijenjena hrvatska književnica je u Zagrebu završila osnovnu i srednju školu te Pedagošku akademiju.
Radila je svakave poslove. Posvetila se djeci, iako ne kao učiteljica nego kao književnica i novinarka.
Pokazala je i svoje glumačko umijeće u sibenskom kazalištu. Radila je kao urednica dječjeg obrazovnog programa na Radio – Zagreb te Domu narodnog zdravlja.
Napisala je dosta knjiga za djecu i odrasle, a dobila je i nekoliko nagrada za književnost.
Neke od djela za djecu su: "Knjiga o pajacima", "Marijana u ruži vjetrova", "Kaktus bajke", "Dva smijeha", "Pisac i vrijeme", "Slikar u šumi", "Ljeto u modrom kaputu", "Svaštara", "Zmaj od stakla", "Pisac i princeza".
Za odrasle je napisala: "Cvijeće u listopadu", "Noć s vodenjakom", "Čarobni prosjak", "Jogging u nebo", "Pasji put".
Ova cijenjena književnica je umrla 22. travnja 2004. godine.
Autor: S.G.
Odgovori