Analiza djela Povjestice. Zbirku epskih pjesama je napisao August Šenoa. Kratka lektira, likovi, kratak sadržaj i književni elementi opisanog događaja, legende ili narodne predaje. Provjera znanja pročitanog djela na brz i jednostavan način!
Analiza
Povjestice su napisane u duhu autorovog vremena i često su obilježene suvremenim političkim temama i osjeti se domoljubni prizvuk. To su kraće ili duže epske pjesme i Šenoa u njima opisuje neki događaj, legendu ili narodnu predaju te govori o stvarnim likovima iz povijesti koje kombinira s nizom izmišljenih događaja i likova.
Autor je uz opis događaja, dosta pažnje posvetio i opisu krajolika, domoljubnim temama te određenim moralnim vrijednostima. U povjestici Smrt Petra Svačića govori o smrti posljednjeg hrvatskog kralja.
Postolar i vrag opisuje borbu dobra i zla putem sukoba postolara i vraga, dok u Kamenim svatovima daje svoju verziju nastanka litica na sjeverozapadnom dijelu Medvednice referirajući se pritom na narodnu legendu.
Elementi djela
Vrsta: zbirka epskih pjesama
Tema: smrt posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića, narodne priče i legende
Pouka: dobro uvijek pobjeđuje, s vragom ne treba surađivati
Vrijeme radnje: u nekim povjesticama vrijeme nije određeno, ali se uzima 1907. godina
Mjesto radnje: kroz povjestice se spominju razna mjesta radnje - planina Gvozd, Susjedgrad, malo mjesto kraj mora
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
Smrt Petra Svačića
Vrsta djela: epska pjesma
Mjesto radnje: Planina Gvozd, nakon borbe Petra i Kolomana
Vrijeme radnje: 1907. godina
Bila je noć dok je ranjeni hrvatski junak tumarao mrakom. Borio se s bolovima dok je hodao, sve je teže disao te se naposljetku morao uhvatiti za držak hrvatske zastave kako bi se održao na nogama. Iako je bio na smrt ranjen, osjećao je svojevrsno zadovoljstvo jer je gledao svoju zemlju Hrvatsku.
Ipak, razočaran je stanjem u Hrvatskoj. Od njegove zemlje nije puno ostalo, a ljudi su postali roblje. Na samrti je, a nitko mu ne pomaže. U trenutku kad je već bio blizu smrti ljubeći barjak Hrvatske posljednjim snagama, pojavi se zraka svjetlosti i zatim vila Hrvatska.
Petar Svačić joj objasni kako je izabran za kralja Hrvatske u trenutcima kad se narod nalazio u teškoj situaciji. Zemljom je vladala pohlepa i mnogi su se plemići htjeli domaći krune. On je, dolaskom na vlast, učinio sve što je mogao kako bi ponovno uveo red i mir. No, plemići se urote protiv njega i dovedu stranca kako bi vladao Hrvatskom.
Dio hrvatske vojske se priklonilo neprijateljskoj strani. Petar Svačić borio se hrabro sa svojim vojnicima, ali ipak su neprijateljske strane bile brojnije. Kralj na kraju pada od noža izdajničke strane hrvatskog vojnika.
Protivnici su slavili pobjedu, ali nisu bili svjesni da su upravo izdali Hrvatsku i hrvatski narod te ga predali stranoj vladavini. Kako je završio svoju pripovijest, Petar Svačić se pomirio sa svojom sudbinom i sad je bio spreman umrijeti. Vila mu objasni kako Hrvatsku čeka još borbe i krvi, ali na kraju će se hrvatski narod uspjeti izboriti za svoju slobodu i samostalnost i više neće biti robovi.
Nakon tih riječi, Petar Svačić nazdravi Hrvatskoj te umre prekriven hrvatskom zastavom dok je nad njima tugovala vila Hrvatica.
Postolar i vrag
Tema: sukob postolara i vraga kao sukob dobra i zla
Vrsta djela: epska pjesma
Mjesto radnje: neodređeno
Vrijeme radnje: neodređeno
Postolar je, unatoč svom predanom radu i trudu, bio siromašan i vječito se borio s novcem kako bi nahranio svoju obitelj. Jednom, u očaju, zazove samog vraga za pomoć. Na postolarevo iznenađenje, vrag se doista pojavi pred njim i obeća mu bogatstvo i blagostanje.
Postojao je samo jedan uvjet, postolar će morati nakon sedam godina napustiti ovaj svijet i otići u pakao. S obzirom na to da je trenutna postolareva situacija bila kritična on, ne razmišljajući puno o budućnosti, pristane na pogodbu.
Nakon toga, njegova obitelj je živjela u izobilju. Jedne večeri, dok je Sin Božji bio na putu do neba, padne mrak. S obzirom na to da se našao baš u blizini postolareve kuće zamoli ga za gostoprimstvo. Postolar ga lijepo ugosti, počasti ga vinom i pečenom jarebicom i pripremi mu krevet za počinak.
S obzirom na to da ga je tako lijepo ugostio, Sin Božji mu odluči ispuniti tri želje. Postolar iznese tri vrlo neobična zahtjeva: ako netko sjedne na njegov tronožac neka se ne može s njega maknuti bez njegove pomoći, jednak rasplet događaja je u slučaju da mu netko proviri glavom kroz prozor te ako mu dotakne krušku u vrtu.
Prošlo je sedam godina i vrag dođe po postolara. Postolar ga zamoli neka sjedne na tronožac i pričeka dok završi večeru jer nije u redu da gladan ide u pakao. Vrag je uskoro shvatio da se s tronošca više ne može ustati pa pristane na dogovor da pričeka još sedam godina prije nego što pokupi postolara ako ga oslobodi.
Nakon još sedam godina, vrag se vrati po postolara. Ovaj put nije ulazio u kuću već je provirio kroz prozor. Kad je vidio da ne može glavu više izvući van opet sklope pogodbu i da postolaru još sedam godina. Vrag se vraća i treći put, a postolar ga pošalje u vrt po kruške za put. Vrag je opet zapeo, a postolar dovodi svoje momke koji pretuku vraga nakon čega on ponudi još dvadeset godina, ali postolar mu poruči kako on nikad nije namjeravao s njim u pakao.
Vrag ga tada zamoli da ga pusti, a on će njega osloboditi obaveze odlaska u pakao. Nakon toga vrag nestane i više se nije vraćao.
Kameni svatovi
Vrsta djela: epska pjesma
Mjesto radnje: Susjedgrad, sjeverozapad Medvednice
Vrijeme radnje: neodređeno
Obitelj mlinara živjela je pod Susjedgradom. Stari mlinar bio je vrijedan, brojao je vreće pšenice i novac koji je zaradio razmišljajući zadovoljno kako će sve to jednog dana naslijediti njegov sin. Njegova supruga je također bila vrijedna žena. Uz obaveze u mlinu, bavila se šivanjem bijele haljine za buduću snahu, iako se još nije znalo o kojoj je djevojci riječ.
Mlinarica je tako radila, skupljala novac i šila haljinu, ali nikako da dočeka snahu. Sin joj je marljivo i tiho radio u mlinu. Jednom mu natukne kako je mladoj ženi lakše raditi u mlinu nego njoj i ocu koji su već stari.
Sin joj nakon toga prizna da nije nezainteresiran, čak suprotno zaljubljen je,a radom pokušava zaboraviti na muke. Ispričao je majci kako je jedne ljetne večeri pošao u grad i putem ugledao predivnu djevojku kako grli drvo plačući.
Djevojka je molila Boga da pomogne njenom bolesnom ocu koji je bio na samrti. Mlinarev sin nije mogao prestati misliti na nju i otkrije da je riječ o Janji, na što njegova majka pobjesni jer je djevojka bila siromašna.
Majka je odbijala mogućnost da se njen bogati sin oženi za običnu prosjakinju. Otac stane na sinovljevu stranu i kaže mu da se može oženiti Janom ako tako želi, i on sam je jednom bio siromašan i nema razloga da odbaci djevojku samo zbog toga.
II.
U selu se pripremalo veliko slavlje. Mnogi su komentirali kako mlinarev sin ne bi trebao oženiti Janju jer je djevojka, iako lijepa i mlada, sigurno pokvarena jer je siromašna. Mlinareva žena je bila protiv vjenčanja i na naredbu supruga je morala ostati kod kuće pripremiti ručak za svatove.
Kad je čula zvona crkve što je značilo da obred počinje, ona izleti do vrata i izgovori kletvu neka se svi svatovi okamene ako će njoj Janja biti snaha. Istog trena se prolome oblaci i čitavi svatovi se pretvore u kamen.
Mlinarica je nakon toga poludjela nastavila lutati, a okamenjeni svatovi i dalje stoje kod crkve u Susjedgradu.
Kugina kuća
Vrsta djela: epska pjesma
Mjesto radnje: malo mjesto kraj mora
Vrijeme radnje: neodređeno
Već se spustila noć, a majka mladog Rade, Jela se još nije vratila iz grada. Dječak moli strinu neka ga primi kod sebe tu noć jer ga je strah biti sam. Strina mu dopusti pa dječak zaspe kod nje.
Na kraju sela nalazila se stara lipa i kraj nje drveni križ s Isusovim kipom. Pored križa sjedila je blijeda žena u bijeloj haljini, kosa joj se vijorila, a oči su joj sjale crveno. Htjela je ući u selo, ali nije mogla proći pored križa.
Uto naiđe Jela koja se žurila kući prije ponoći i bijela žena je zaustavi. Bijela žena je htjela da je Jela odnese u selo. Jela je bila iznenađena takvim zahtjevom, ponudila joj je vode i rekla da joj može pomoći doći do sela. No, bijela žena je zahtijevala da je odnese pa Jela odbije.
Žena joj je počela prijetiti kako je mnogima donijela smrt, tamo gdje je ona kročila nogom nikli su mnogi grobovi, umirali su muškarci, žene i djeca. Jela odbije Kugu, ali ona joj obeća da će joj poštedjeti kuću ako je ona odnese.
Jela pomisli na svog sina, pa pozove Kugu na svoja leđa i pristane je odnijeti u selo. Tad selom prohuja bijela svjetlost, do jutra su svi bili mrtvi. Kad je stigla do kuće Jela shvati da je Rade negdje otišao i stane očajavati. Kuga joj poruči kako se ona svoje riječi držala i kako nije kriva što je njen sin negdje otišao i zbog toga umro.
Prošlo je dosta vremena, rodila su se nova djeca, ali Jelina kuća još uvijek stoji netaknuta. Jela je dosad već oslijepila i sjedila je kraj praznog kreveta, a njena kuća je u selu bila poznata kao Kugina kuća.
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Biografija: August Šenoa
August Šenoa je rođen u Zgrebu, 14.11.1838. godine, a umire 13.12.1881. godine. Isprva se školovao u Zagrebu, a nakon što mu je majka umrla odlazi u Pečuh kod rođaka. Ondje 1850. godine završava prvi razred gimnazije.
U Zagrebu je maturirao 1857. u gornjogradskoj gimnaziji nakon čega je upisao Pravoslavnu akademiju. Zatim studira pravo u Pragu gdje boravi sve do 1865. godine. S obzirom na to da nije uspio položiti određene ispite morao se vratiti u Zagreb. Tamo se bavio novinarstvom i radio u redakciji Pozor.
Godine 1870. postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta, te poslije radi i kao dramaturg. Prvi roman Augusta Šenoe je Zlatarovo zlato koji izlazi 1871. Najpoznatija djela su mu: Seljačka buna, Prosjak Luka, Prijan Lovro, Diogeneš, Mladi gospodin, Zagrebulje.
Autor: A.M.
Odgovori