Djelo Razbojnici poznata je drama njemačkog književnika Friedricha Schillera. Ona se može podijeliti na pet činova, no rađena je na novijim temeljima iz književnosti. Biblijska priča je u pozadini radnje, ali u kasnijoj radnji patetično se bori protiv nepravde veličanjem strasti pobune. Prikazana je premijerno 1782. godine u Mannheimu, a gledatelji su njome bili oduševljeni.
Kratak sadržaj
Grof Maximilian Moore ima dvojicu sinova, Franz Moora i Karla. Franz Moor je stariji i jako je zavidan i ljubomoran prema prvorođenom bratu Karlu. Kako bi ga lišio nasljedstva Franz napravi plan. Pred teško bolesnim i starim ocem okleveće Karla uz pomoć izmišljenog pisma. Uspio ga je uvjeriti da je Karl kriv u zločinu koji je počinio i da je time okaljao obiteljsko ime.
Bolesni otac biva ogorčen te se odriče starijeg sina i mlađeg imenuje za nasljednika imanja i cijeloga dvorca. No, iako je Karl bio mlađahan i pomalo nezreo te je jako volio pustolovine, bio je jako ljutit radi te očeve odluke. Iz tog razloga on odluči u stanju revolta postati vođom razbojnika. Vodili su ga ogorčenje i želja za osvetom prema nepravdi, borbi za sve koji su potlačeni i neshvaćeno.
Franz nije nikao uspijevao dočekati smrt svog oca kako bi postao pravim nasljednikom. Pokušavao je dokrajčiti oca lažima te mu govori da mu je sin Karl mrtav. No, njegova spletka ne uspijeva i Franz odluči na nasilan način zatočiti svoga oca. To mu nije dovoljno pa na sve načine pokušava pridobiti i Amaliju, Karlovu zaručnicu, ali ona mu ne vjeruje i ostaje uz Karla.
U međuvremenu Karl u sklopu svoje razbojničke družine čini mnoga zlodjela. Spasio je svog prijatelja Rollera s vješala, ali je ljutit zapalio cijeli grad pa su stradali i mnogi nevini ljudi. Kada je shvatio da njegovi prijatelji ne dijele iste idealističke ciljeve poput njegovih te ih zanima isključivo pljačka, on odluči kako će napustiti svoju družinu.
Karl jako pati za domom pa se jednoga dana odluči prerušiti i otići u posjet ocu. Tada otkriva i brojne Franzove spletke. No, bijes kod Karla kulminira kada zatekne oca zarobljenog u šumi, jednoj kuli. Naredi svojoj družini iz koje je netom otišao da mu pronađu i dovedu brata.
Iz straha kako će se pravda njime poigrati, Franz odluči počiniti samoubojstvo. Razbojnici pronalaze Amaliju koja misli da njezin život bez Karla nema smisla. Pristat će i umrijeti ako će biti potrebno. Karl je na kraju izvršio ovu, za njega jako tešku odluku te se time oprostio zauvijek od razbojničke družine. Predao se vlastima.
Analiza likova
Karl Moor - glavni lik, junak je ove tragedije. Bori se protiv licemjerja i zla i sam čineći zlo. Buntovan, osjetljiv i osjećajan. Nije spreman na kompromise. Gledao je na život i na ljude idealistički, a to se sve ruši kada saznaje za odluku oca koja je proizašla iz spletke njegova brata. Naime, on je živio raspuštenim i raskalašenim životom, a onda je poželio ponovo se vratiti obitelji. Napisao je ocu pismo i u njemu je tražio oproštaj. No, njegov mlađi brat Franz ne želi za to ni čuti te bojkotira pomirenje Karla i obitelji kako bi on mogao uživati u cijelom nasljedstvu. Karl je ogorčen na sve i odluči organizirati razbojničku družinu. Ta družina će se boriti protiv laži i nepostojećeg morala jer on je idealist i njegovi ciljevi su iskreni. Želi se boriti za pravdu koja uključuje i malog čovjeka i smatra da se bogatima treba oduzeti dio kako bi i oni siromašni mogli dobro živjeti. No, kada uviđa da ostatak družine nema iste ciljeve kao i on, odustaje od svega i predaje se vlastima. Time također čini dobro djelo jer pomaže siromahu koji je dobio nagradu jer ga je predao vlastima.
Franz Moor - mlađi je brat Karla i njegova totalna suprotnosti. Negativni lik priče. Ružnjikav, nimalo drag, preosjetljiv. Razvio je osjećaj manje vrijednosti naspram brata pa se i njegova životna priča može poistovjetiti s gorkom sudbinom baš poput one njegova brata.
Biografija: Friedrich Schiller
Friedrich Schiller rođen je 1759. godine u Marbachu, u pokrajini Neckar. Živio je s obitelji koja mu je usadila duboka vjerska shvaćanja.
1773. godine je bio prisiljen otići u Vojnu školu, jer je bio časnički sin. Također je bio prisiljen na studij vojnog lječništva, umjesto prava i teologije koje je želio.
Njegova drama Razbojnici izlazi 1781. godine. Dok radi kao vojni liječnik, Schiller dotjeruje svoje djelo i dramaturški i scenski, a 13. 1. 1782. njegovo djelo doživljava praizvedbu u Mannheimu.
Iz Stuttgarta bježi te iste godine i posvećuje se svojoj karijeri književnika, odnosno kazališnog pisca. Uz Razbojnike piše drame Fiescova urota u Genovi, Spletka i ljubav i Don Carlos.
Schiller je djelovao i kao profesor povijesti u Jemi, te piše književno-teorijske traktata, od kojih su najpoznatiji O tragičnoj umjetnosti, O patetici i o naivnom i sentimentalnom pjesništvu. Pred kraj života odlazi u Weimar i piše povijesne drame: Wallenstein, Maria Stuart, Djevica Orleanska, Wilhelm Tell i Mesinska nevjesta.
Umire u Weimaru 9. svibnja 1805. godine.
Autor: M.L
Odgovori