Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

Regoč

“Regoč” je bajka koja spada u zbirku bajki “Priče iz davnine“. U njoj se isprepliću životi stvarnih likova poput seljaka i čobana te nestvarnih likova kao što su vila Kosjenka, div Regoč i mnoge životinje. Jedan dio priče je smješten u izmišljeni grad Legen, a drugi dio u dolinu između dva sela, mjesto na koje možete naići u pravom životu.

Glavna ideja bajke je veliko prijateljstvo koje ne poznaje granice. Pokazuje se da unatoč velikim razlikama, baš kao što su one između Regoča i Kosjenke može doći do velikog prijateljstva. Upravo su se ova dva lika brinula jedno za drugo i pomagala su koliko je to god bilo potrebno.

Bajka “Regoč” se smatra poučnom jer s jedne strane želi pokazati što sve može uzrokovati nesloga, a s druge strane uči o velikim vrijednostima kao što je prijateljstvo. U bajci se cijelo vrijeme suprostavljaju dvije velike sile: s jedne strane je ljubav kao jedna od najvećih vrijednosti i koja predstavlja dobro, a s druge strane je mržnja kao sve ono loše.

U prvom izdanju zbirka Priče iz davnine brojala je šest priča, dok se drugo izdanje proširilo na njih osam, a obuhvaćaju:

Kratak sadržaj

Bajka počinje s konjarima koji su čuvajući konje zaspali. U tom su se trenutku s oblaka spustile vile, a među njima i mala vila Kosjenka. Upravo je ona zajahala jednog od vranca i krenula prema dalekom svijetu. Jahala je preko rijeka, brda i polja te dojahala na pustu i hladnu ravnicu.

Prošlo je sedam dana i noći, a Kosjenka je napokon stigla do srušenih zidina grada Legena gdje je živio div Regoč. Njegov posao se sastojao u brojanju kamenja i tako sve dok nije došla Kosjenka. Ta slatka mala vila nagovorila je diva da krene s njom istraživati sva čudesa svijeta. Regoč je tada udario nogom u tlo, zemlja je pukla i njih dvoje su upali u jamu.

Krenuli su na zanimljivo putovanje i već su na početku mogli vidjeti mnoga čuda. Kosjenka je odjednom zastala u dvorani gdje se nalazilo mnogo blaga i oružja te štapić od bjelokosti koji je htjela bolje proučiti. Nažalost štapić koji je Kosjenka htjela uzeti držao je svod, pa je uskoro došlo do rušenja dvorane, a u strašnom trenutku je nastala pregrada između Regoča i Kosjenke.

Regoč nije odmah primijetio da nema Kosjenke nego je krenuo dalje, a kada je osjetio da mu se na uhu umjesto pune ljulja prazna košarica, to ga je podsjetilo na malu vilu zbog čega se vratio, spasio Kosjenku i mogli su nastaviti dalje.

Došli su do kraja puta između dva kotara i sela. Spomenuta sela su već neko vrijeme bila u svađi, ali djeca nisu uopće marila za pitanja odraslih nego su zajedno čuvala ovce i provodila vrijeme igrajući se. U zanimljivoj igri im se pridružila i Kosjenka. Mali Ljiljo je je tada rekao Regoču da je od odraslih iz sela čuo kako će probiti nasip Zlovode i to samo da bi potopili selo s kojim su bili u svađi.

Upravo se u tom trenutku dogodilo ono što je Ljiljo pričao. Seljani su probili nasip i voda je umjesto jednog potopila i drugo selo. Regoč je odmah krenuo prema nasipu, legao je da bi prsima zatvorio rupu, ali voda je i dalje prodirala. Ljiljo je onda predložio da div probuši rupu zemlji kako bi voda imala gdje otići. Regoč je tako učinio, voda se povukla i opet su se mogla vidjeti livade i selo.

Došlo je do proslave seljana, ali i tuge jer su shvatili kako su ostali sami. Odjednom su na prozoru ugledali starca i staricu, krenuli prema njima sretni što će ih imati tko naučiti kako da obnove sela i zasiju polja. Tražili su Regoča, a koji se unatoč tome što je volio drušvo slatke vile Kosjenke, poželio grada Legena pa je krenuo svojoj kući. Savjetom bake i djeda djeca su tada izorala polja i pripremila za sadnju. Obnovila su samo jedno selo kako ne bi opet došlo do nesreće. Kosjenka je ostala živjeti s njima, a Regoč je nastavio brojati kamenje u svom gradu.

Likovi: Kosjenka, Regoč, Liljo, starac i starica, djeca

Biografija: Ivana Brlić Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić je poznata hrvatska autorica. Smatra se jednom od najznačajnijih pisaca za djecu. Rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu u bogatoj obitelji. Umire u Zagrebu 21. rujna 1938.

Značajan utjecaj na njeno stvaralaštvo imali su njen otac Vladimir i djed Ivan Mažuranić koji su se također bavili pisanjem. Zbog dobrog imovinskog stanje njene obitelji, Ivana se školovala kod kuće s privatnim učiteljima.

Prva zbirka pripovijedaka zove se Valjani i nevaljani. Javnost je primjećuje nakon što izlazi njen roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a 1912. izlazi pjesnička zbirka Slike. Zatim slijedi priča iz davnina za koju je dobila nominaciju za Nobelovu nagradu, Knjiga omladini, Škola i praznici.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>