Tražite savršen poklon za Božić? Nabavite električni bicikl!

San ivanjske noći

“San Ivanjske noći” napisan je kao komedija u pozitivnoj fazi Shakespeareova stvaralaštva. Djelo je kombinacija pastorale i komedije. Radnja se vrši u tri dijela. Prvi dio odvija se na kraljevskom dvoru Tezeja i bavi se dvorjanovim ljubavnim jadima, drugi dio se odvija među pukom i to kod pripreme atenskih obrtnika za svadbeni igrokaz, dok je treći dio posvećen Ivanjskoj noći.

Pošto se u djelo mogu uočiti rimovani stihovi, možemo zaključiti da je ono nastalo u ranijem Shakespeareovom stvaralaštvu. Pretpostavlja se da je ono napisano 1595. ili 1596. godine.

Glavna tema radnje su tri vjenčanja, a autor se kroz cijeli tekst bavi s ljubavlju i brakom. Iz tog razloga može se zaključiti da je ovo djelo nastalo kako bi se izvodilo na plemićkom vjenčanju.

Radnja je strukturirana pa tako možemo govoriti o tri zapleta. Tako je jedan vezan uz Hipolitu, Teseja i još četvero mladih i zaljubljenih i njega možemo svrstati pod “atenski zaplet”. Drugi zaplet povezan je s vilama i vilenjacima dok se treći odnosi na izvođenje predstave. Svi su oni isprepleteni, radnja nije odvojena, već likovi slobodno prelaze iz jednog dijela u drugi.

U djelu postoji pravilna, odnosno mogli bismo to nazvati čak i matematička izmjena zaljubljivanja. Tako se u prvom i jednom dijelu drugog čina Demetrije i Lisandar zaljubljuju u Hermiju dok je ona u isto vrijeme zaljubljena u Lisandra, a Helena u Demetrija.

U ostatku drugog dijela i u jednom dijelu trećeg čina Lisandar se zaljubi u Helenu, Demetrije u Hermiju, a djevojke su i dalje zaljubljene u iste osobe kao i prije.

U trećem činu oba su mladića zaljubljena u Helenu, a djevojke su i dalje ostale pri svojim odlukama. Četvrti čin konačno nosi i harmonizaciju svih odnosa. Demetrije voli Helenu, Lisandar Hermiju, a djevojke im uzvraćaju ljubav jer su i tijekom cijele radnje zaljubljene u njih.

Cijela radnja smještena je u jednu ivanjsku noć, za vrijeme ljetnog solsticija kada je dan najduži, a noć najkraća.

“San Ivanjske noći” je komedija koja se bavi ljubavnim odnosima između muškarca i žene te njihovim bračnim odnosima. Iz mijenjanja osjećaja četvero mladih možemo zaključiti kako su oni prolazni, promjenjivi i nestalni. Zatim autor nam daje do znanja kako je bračni život lijep, iako postoje neke razmirice. To nam je prenio odnosom između Titanije i Oberona. Igru zavođenja i osvajanja prenio nam je vezom Hipolite i Teseja.

Autor nam ovim djelom prikazuje patrijarhalni odnos muškarca i žene u kojem je muškarac aktivan i zavodi dok je žena pasivna. Tesej se oženio Hipolitom nakon što ju je osvojio svojim baratanjem oružjem, odnosno vojno ju je porazio. Ženski likovi su cijelo vrijeme statični, zaljubljeni u jednu osobu. Tako je Helena zaljubljena u Demetrija, a Hermija u Lisandra. Dakle, samo je muškim likovima dozvoljena promjena osjećaja i inicijativa.

Kratak sadržaj

Hipolita i vojvoda Tezej u pripremi su svog vjenčanja kada stiže Egej u pratnji svoje kćerke Hermije kako bi zamolio vojvodu da naredi Hermiji da se mora udati za Demetrija.

Vojvoda Tezej je tako naredio Hermiji da se mora udati za Demetrija i zadaje joj rok od mjesec dana. Ako ne napravi to što su joj rekli morat će otići u samostan ili se pomiriti s činjenicom da će umrijeti.

Hermija se ne može pomiriti sa sudbinom da mora udati bez ljubavi jer je ona jako zaljubljena u Lisandra. Lisandro i Hermija planiraju bijeg te odluče sastati u šumi. Hermija je ovu tajnu povjerila svojoj prijateljici Heleni. Helena je zaljubljena u Demetrija pa mu otkrije tajnu prijateljice.

Razočaran i ljut, Demetrije kreće u potragu za odbjeglim ljubavnicima, a Helena ga prati.

U isto vrijeme, sastaje je skupina atenskih obrtnika kako bi se dogovorili o igrokazu koji će izvesti na Tezejevoj svadbi. Oni će nastupati pod vodstvom Klina, tesara. Cijelu predstavu će uvježbati u šumi, a naslov djelu bit će pod temom “Pirama i Tizbe”.

Vilinski kraljica i kralj Titanija i Oberon, u velikom su sukobu i svađi radi ukradenog dječaka kojeg je Titanija podmetnula. Oberon je ljut i nezadovoljan te se želi osvetiti Titaniji. Izdaje naredbu jednom od vilenjaka pod imenom Malik da krene u potragu za cvijetom koji će pokušati iscijediti na oči Titaniji kada usne. Kada se probudi, Titanija će se odmah zaljubiti u prvog koga ugleda.

Pošto se uvjerio da Demetrije nikako ne može zavoljeti Helenu, on naređuje Maliku da iscijedi kapljice cvijeta i na Demetrijeve oči kako bi se čim ugleda Helenu zaljubio.

No, radnje se zakomplicira. Malik griješi te iscijedi kapljice cvijeta na Lisandrove oči. On se probudi, ugleda Helenu i zaljubi se. Krene tada za Helenom i ostavi samu Hermiju. Sljedeća scena donosi ponovo komplikacije, a radnja se odvija za vrijeme pokusa koji provode obrtnici malo dalje od mjesta gdje spava Titanija. Ponovo je glavi krivac Malik koji se upliće u posao pokusa i stavlja Vratilu na glavu magareću glavu. Sve to uplaši prijatelje te se oni brzo razbježe. Titanija se u toj silnoj strci probudi i prvog koga ugleda je Vratil. Ona se zaljubi u njega i naredi svima da ga poslužuju kao glavnog gospodara.

Hermija se uputila u potragu ne bi li našla Lisandra, s misli joj se vrte oko toga da više nije živ i da ga je ljutit Demetrije ubio. S druge strane, Oberon je jako ljut na Malika zbog toga što je učinio ogromnu pogrešku. Zapovijeda mu da odmah dovede Helenu, a u isti čas nalije Heleni sok iz cvijeta u oči. Radnja se dalje komplicira jer Helena dolazi, a Lisandar je prati u stopu izjavljujući joj ljubav. Tada se budi Demetrije i on je zaljubljen u nju i moli je da bude njegova. Pridružuje im se i Hermija koja se svađa s Lisandrom i on je kori. No, ona misli da se svi njome izruguju.

Dolazi do dvoboja, Lisandra i Demetrija. Malik ih prevarom oponašajući njihove glasove vodi kroz šumu dok ne utonu u san. Tada poseže za protivnim otrovom kojeg ponovo u obliku soka stavlja na Lisandrove oči kako bi mu se vratila velika ljubav prema Hermiji.

Također i Oberon isto radi s Titanijom jer je vratila ukradenog dječaka. Malik u konačnici također skida i s glave Vratila magareću glavu.

Hipolita i Tezej odlaze u lov zajedno s Egejom i pronađu u šumi zaspale ljubavnike. Saslušaju ih te Tezej odredi da svi odu u Atenu i vjenčaju se po svojoj volji, iako se Egej protivi.

Vratilo, koji više nema na glavi magareću glavu, vraća se svojim prijateljima kako bi uvježbali do kraja igrokaz za svadbu.

Nakon vjenčanja, Tezej bira djelo o “Pirami i Tizbi” te se ono izvodi pred svima. Zatim svi odlaze, a Titanija i Oberon kroz ples i pjesmu svima prenesu svoj blagoslov. Na kraju radnje, Malik se oprašta s publikom.

Likovi: Tezej, Hipolita, Egej, Lisandar i Demetrije, Hermija, Helena, Filostrat, Klin, Vratilo, Frula, Surla, Glad, Tutkalo, Oberon, Titanija, Malik

Analiza likova

Hipolita – kraljica amazonki, hrabra i ponosna. Na kraju je završila s Tezejom koji ju je osvojim svojom borbom

Hermija – cijelo vrijeme zaljubljena je u Demetrija, kći Egeja.

Helena – zaljubljena je u Demetrija

Lisandar i Demetrije – mladići koji su zaljubljeni u Hermiju. Lisandar na kraju ostane prvi tome da voli Hermiju, dok se Demetrije odlučuje ipak za Helenu.

Tezej – vojvoda Atene

Biografija: William Shakespeare

William Shakespeare (1564.-1616.) bio je veliki engleski, ali i svjetski dramatičar.

Rodio se u Stratford-on-Avon 1564. godine. Iste godine u Rimu je umro Michelangelo. Bio je najstarije od osmero djece, a živio je u imućnoj obitelji.

Malo se zna o njegovom životu. 1582. godine oženio se za Ann Hathway koja je bila osam godina starija od njega. Brzo nakon toga dobili su kćer Susann te blizance Judith i Hamleta.

Do 1592. godine ne zna se što točno radi jer mu se gubi trag, a tada se u Londonu bavi pisanjem i glumom. Ubrzo nakon toga objavljene su mu poeme “Venera i Adonis” te “Silovanje Lukrecije”.

Mnogo je pisao, a njegove drame bile su rado izvođene. Postao je i suvlasnikom kazališta “The Globe”.

U zadnjim godinama života odlučuje se vratiti u Stanford gdje 1616. godine umire.

Shakespeare je napisao čak 37 drama, a one se dijele na romantične igre, kraljevske drame ili historije tragedije i komedije.

Njegova najpoznatija djela su “Henrik IV”, “Rikard III”, “Romeo i Giulietta”, “Ukroćena goropadnica”, “Komedija zabluda” , “Dva veronska plemića”, “Uzaludan ljubavni trud”, “Mletački trgovac”, “Hamlet”, “Otello”, “Kralje Lear”, “Mjera za mjeru”, “Zimska priča”, “Oluja”.

Autor: M.L.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>