Analiza djela Smrt Smail-age Čengića. Ep je napisao Ivan Mažuranić. Kratka lektira, likovi, kratak sadržaj i književni elementi priče o povijesnim događajima, osveti i aginoj pogibiji. Provjera znanja pročitanog djela na brz i jednostavan način!
Analiza
Smrt Smail-age Čengića poznati je epski spjev koji je napisao Ivan Mažuranić. Spjev "Smrt Smail-age Čengića" napisan je 1846. godine u almanahu Iskra.
Epski spjev je djelo u kojem se Ivan Mažuranić potrudio stvarnim povijesnim događajima ponuditi priču o nasilniku iz Turske Smail-age te načinu kako je vladao, o njegovom tiranstvu nad Crnogorcima te o njihovoj osveti i aginoj pogibiji.
Spjev se sastoji od 1134 stiha, osmeraca i deseteraca podijeljenih na pet pjevanja: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob. Harač je najdulje pjevanje od 623 stiha, a Kob najkraće s 34 stiha.
Elementi djela
Vrsta: epski spjev
Tema: povijesnim događaji i priče o nasilniku iz Turske te način na koji je vladao, o njegovom tiranstvu nad Crnogorcima te o njihovoj osveti i aginoj pogibiji
Pouka: vladavina tiranina neće trajati dugo, svaka vladavina tiranina završi padom
Vrijeme radnje: 16. stoljeće
Mjesto radnje: Hercegovina
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
Agovanje
Nasilnik iz Turske Smail-aga Čengić nezadovoljan je što nije skupljeno dovoljno harača, izdaje naredbu da se ubiju zarobljeni Crnogorci. Time je najviše želio pokazati kolilo je moćan. U svom je bijesu Smail-aga izdao naredbu za pogubljenjem Turčina Duraka jer mu je savjetovao da pusti Crnogorce kako ne bi kasnije nastradao zbog njihove osvete. Aga je ostao čvrst i bez srca te nije pristao na molbe Durakova sina Novice, koji je preklinjao Agu da poštedi život njegova oca.
Noćnik
Novica je bio ljut i nije mogao oprostiti Smail-agi što je pogubio njegovog oca. Kako nije mogao prijeći preko tog gnjusnog čina odlučio je osvetiti se i jedne noći bježi iz turskog logora kod Crnogoraca.
Četa
Skupila se mala četa u Cetinju. To su bili oni kojima je bilo dosta aginih zlodjela pa su odlučili sukobiti se s agom. Stari svećenik ih je blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudu i svoj narod. Novica se odmah nakon dolaska pokrstio, pristupio je četi Crnogoraca, koja se ispraćena govorom starijeg svećenika sprema u osvetnički pohod. Novica je smatrao da će njegova osveta biti zadovoljena na ovaj način.
Harač
U međuvremenu je Smail-aga krenuo kupiti Harač na Gatačkom polju. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. Razapeo je šatore i počeo mučiti jadan narod koji nema odakle platiti ono što je on tražio od njih.
Dok je čekao odlučio se zabaviti pa je tako kratio vrijeme raznim viteškim vještinama, džilitanjem i jahanjem nakon čega je umjesto "vlaha" pogodio vjernog Safera i tako mu izbio oko. To je među svjetinom izazvalo podsmijeh.
Nakon što je pjevač Bauk ismijao ovaj događaj Smail-aga se s još većom količinom bijesa obrušio na narod. Budući da je zbog toga aga bio ljut odlučio se opustiti uz večeru i iznenada je hrabra četa napala Turke. Zatečeni Turci nisu pružili jak otpor. Hajduk Mirko puškom je ubio zlog Smail-agu Čengića. Novica je dočekao osvetu, ali i sam je poginuo od ruke turčina Hasana.
Kob
Smail-aga Čengić dočekao je svoju sudbinu. Godinama je nanosio zlo drugima, a sada je zlo došlo njemu. Svu njegovu sjajnu opremu uzeo je plahi Turčin koji je nije vrijedan i oprema više ne blista na njemu kao što je blistala na velikom ratniku, ali zlom čovjeku, Smail-agi Čengiću.
U posljednjem pjevanju Ivan Mažuranić daje naslutiti pad turskog carstva uz pomoć alegorijske slike. Pjesnik govori o padu velikog carstva utemeljenog na pljački, nepravdi i zločinu.
Radnja djela se odvija u Hercegovini na nekoliko lokacija kao što su Gacko polje i Stolac te u Crnoj Gori u mjestu Cetinje. Iako se drži povijesti, u spjevu ima dosta odstupanja jer je u stvarnosti Smail-aga stradao na Mljetičkom polju u Crnoj Gori. U spjevu se nalazi skoro cijela prošlost između Južnih Slavena i Hrvata i to kroz skoro četiri stoljeća borbe s opasnim i jakim neprijateljem iz Turske.
Video lektira Smrt Smail-age Čengića:
Analiza likova
Likovi: Smail-aga Čengić, Novica, Durak, Hasan, Mujo, Mer, Jašar, Bank, Saruk, svećenik
Smail-aga se pojavljuje u dva pjevanja Harač i Agovanje. Unatoč tome njegova se prisutnost može uvijek osjetiti jer se sve ipak događa samo zbog njega. Aga u spjevu predstavlja nečovječnog tiranina kojeg na početku čitatelj upoznaje dok je još na vrhuncu moći.
Dok je bio na vrhu zarobio je Crnogorce i uživao u tome što ih može mučiti. Crnogorci su opisan kao hrabar narod koji unatoč mučenju ne moli za milost, nego umire hrabro. Kako bi prikrio nemir koji osjeća i da nitko ne bi primijetio da je u strahu, Smail-aga naredi da objese savjetnika Duraka, koji mu je poručio da bi bilo najbolje pustiti zatvorenike.
Iako se na pojedinim mjestima govori o junaštvu Smail-age, Ivan Mažuranić ga cijelo vrijeme opisuje kao kukavicu i nasilnika koji se voli iživljavati nad slabima. Na kraju ga sustiže kraj koji nije junački. U trenutku kada se htio udaljiti od borbe, Smail-agu je pogodilo zrno.
Novice Cerović je još jedan lik koji se izdvaja pored Smail-age. Radi se o osobi koja je vjerno služila moćnog vladara sve dok nije dao pogubiti njegovog oca. U osvetničkom pohodu se pridružuje Crnogorcima, kako bi zadao konačan udarac omraženom vladaru.
Svećenik je kao lik individualiziran, a nakon što se sastao sa četom, održao im je govor o tome koliko je važna ljubav prema domovini. Prema svećeniku domovina je mjesto gdje su prije živjeli preci. Sreća je moguća samo tamo gdje postoji neiskvarena civilizacija.
Mažuranić je Crnogorce prikazao kao kolektiv, a među Turcima je izdvojio nekoliko pojedinaca. Brđani su prikazani kao junaci koji umiru bez jauka, a junaci iz Čete i Harača opisani su kao veća skupina ljudi ili kolektiv ljudi jednakih u mukama, ali i junaštvu.
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Biografija: Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić je cijenjeni političar i hrvatski kjniževnik koji je iza sebe ostavio velik broj djela. Rođen je 1814. godine u Novom Vinodolskom u bogatoj obitelji. Školovanje je započeo u rodnom mjestu da bi se nakon toga upisao u gimnaziju u Rijeci, a nakon čega je krenuo studirati pravo i filozofiju Zagrebu i Szombathelyju u Mađarskoj.
U vrijeme dok je pohađao gimaziju u hrvatskim školama se nije predavao hrvatski jezik i to je jedan od razloga zašto je velik broj stihova napisan na Mađarskom jeziku. Gimaziju je završio s odličnim usjpjehom i to mu je bila dobra prolazišna točka kada se preselio u Zagreb.
U Zagrebu se upoznao s Gajem koji ga je oduševio idejama o preporodu. Nakon što je drugu godinu studiranja nastavio u Mađarskoj, izlazi Gajev proglas za "Danicu" te "Novine horvatske". Godine 1835. Mažuranić se vraća u Zagreb i upisuje pravoslavnu akademiju. Nakon što je završio akademiju zapošljava se kao odvjetnik, ali zbog slabe plaće prelazi na sveučilište.
Zbog toga je neko vrijeme radio kao profesor u gimnaziji, a nakon toga ulazi u politiku, gdje se ubrzo istaknuo kao hrvatski političar. Godine 1873. izabran je za hrvatskog bana. Bio je prvi hrvatski ban pučanin koji je upravljao Hrvatskom 7 godina.
Godine 1840. odlazi u Karlovac, a za vrijeme boravka u tom gradu gdje je živio osam godina Mažuranić se počeo intenzivno baviti književnošću. Napisao je spjev "Nenadović Rado", programsku pjesmu "Vjekovi Ilirije" te ljubavnu pjesmu "Javor i tamjanika". Dopunio je Osmana XIV. i XV. pjevanjem čime je dpkazao poetsku individualnost.
Najznačanije djelo bilo je "Smrt Smail-age Čengića", koje predstavlja najveći domet pjesničkog stvaranja Mažuranića te jedno od najboljih djela iz hrvatske književnosti. Mažuranić se uvijek smatrao najvažnijom ličnošću u hrvatskom preporodu.
Ivan Mažuranić je napisao nekoliko djela, ali se zbog njihove umjetničke vrijednosti gleda kao da ih je napisao mnogo više. Karijeru književnika je započeo još dok je bio učenik u gimnaziji. Njegova lirika je opisana kao ljubavna i domoljubna i uglavnom prigodnog karaktera i zbog toga danas ima književno povijesni značaj.
Njegova djela su: "Javor", "Pozdrav Vinodolu", "Danici ilirskoj", "Iz dopune Osmanu", "Peru", "Hervati Magjarom"...
Kada je prestao biti banom bavio se astronomijom i matematikom. Umro je 4. kolovoza 1890. godine u Zagrebu.
Autor: S.Š.
Odgovori