Roman "Uliks" je podijeljen na tri dijela i ima osamnaest poglavlja. Osnovna radnja je jednostavna, a odvija se 16. lipnja 1904. godine gdje se prati Stephen Dedalus kao jedan od glavnih junaka. Takva radnja obuhvaća svakodnevne djelatnosti glavnih likova te kao takva služi kao podloga za narativnu kompoziciju.
U romanu se koristi nekoliko pripovjednih tehnika od kojih se najviše izdvaja struja svijesti koja se ističe u zadnjem poglavlju. Autor je poglavlje zamislio kao drugačiju stilsku i narativnu izvedbu.
Naslov predstavlja englesku varijantu već poznatog imena iz nekog drugog djela čuvenog Homerovog junaka, koji se nakon deset godina vraća kući. U isto vrijeme za njim u potragu kreće sin Telemah dok žena Penelopa zavarava prosce u nadi da će se Odisej prije toga vratiti.
Ulogu Telemaha u romanu je predstavio Stephen Dedalus, Molly je bila nasjličnija Penelopi, a Bloom je bio Odisej. Za razliku od Telemaha Stephen nije bio u potrazi za ocem, a Bloom nije pokazovao odlike junaka kao što je to činio Odisej više puta kao ni što Molly nije bila plemenita i vjerna kao Penelope.
Roman predstavlja lutanje ljudi u gradu, a u kojem se Dublin u puno toga razlikuje od pravog Dublina u vremenu kakav je bio prije ili u vrijeme kada je roman objavljen. Zbog toga neki "Uliks"svrstavaju u povijesni roman, dok ostali zbog prikaza ljudi u gradu smatraju kako spomenuto djelo ima više poveznica s modernističkim romanom.
Nakon prvotnog izdanja "Uliks" se počeo javljati u nastavcima, o odlomci su imali naziv prema Homerovom epu. U prvom poglavlju Stephen razgovara s Mulliganom i priprema se za dan. Ovo poglavlje nosi naziv Telemah. U drugom se spominje upravitelj škole Daisy, a nosi naziv Nestor. Treće poglavlje ili Protej je ono u kojem završava Telemahija, a tu se misli na sve epizode posvećene jednom od likova, Stephenu.
Uz nekoliko poveznica iz Odiseje, u romanu važnu ulogu ima i nekoliko drugih karakteristika. Jedan je povezan uz povijest Irske, a ostali uz slavnog autora Shakespearea i jednog od njegovih najpoznatijih djela, Hamleta.
Joyce unutar djela kombinira brojne žanrove poput filozofskih teza, novinskih članaka do struktura preuzetih iz ljubavnih romana. Jedna od osnovnih značajki romana je premještanje događaja iz jedne svijesti u drugu. Prisutan je izostanak zapleta kao i napetosti.
Naslov djela: Uliks
Vrijeme radnje: četvrtak, 16. lipnja 1904. godina
Mjesto radnje: Dublin
Vrsta djela: modernistički i povijesni roman
Kratak sadržaj
Radnja romana se odvija jednog četvrtka 16. lipnja 1904. godine, a oslanja se jednim dijelom na "Portret umjetnika u mladosti" zbog čega se Uliks smatra njegovim nastavkom. Osam je sati ujutro, dan je počeo i Stephen Dedalus, Irac od dvadeset i dvije godine koji je odbacio sve nazore katoličke vjere, priprema se za dan koji ga čeka.
Stephen živi u stanu na deset kilometara udaljenosti od središta grada. Živi sa cimerom Buckom Mulliganom s kojim razgovara nakon što se probudio. Već su prošla dva sata kako se Stephen probudio, sada je već deset, a on se nalazi u privatnoj školi u Dalkeyju za dječake gdje radi kao profesor povijesti.
Upravo prima plaću i razgovara s upraviteljem škole koji ga moli da preda članak u novinsku redakciju na temu bolesti stoke. Uslijedila je šetnja od sat vremena obalom, a u isto vrijeme počinje i radni dan Leopolda Blooma, akvizitera oglasa od trideset i osam godina.
Leopold Bloom je Židov porijeklom iz Mađarske, a dok radi jutarnje poslove, njegova žena i amaterska pjevačica Molly leži u krevetu i pjevuši razne napjeve. Bloom prvo odlazi u poštu te u drogeriju i ljekarnu.
Kada je obavio sve potrebne poslove krenuo je na pogreb gdje je zatekao Stephenovog oca, Simona Dedalusa, udovca koji je ostao sam s puno djece. Poslije sprovoda odlazi u novinsku redakciju kako bi izmijenio nekoliko detalja u reklami koja je već trebala biti objavljena.
U isto vrijeme u redakciju je došao i Stephen Dedalus koji je trebao predati članak od Daisyja. Bloom odlazi u knjižnicu kako bi precrtao detalje za oglas koji je trebao biti objavljen. U knjižnici je oko četrnaest sati bio i Dedalus, gdje je iznosio zanimljivu ideju. Po njemu je Shakespeare kroz Hamletova oca zapravo prikazao sebe.
Bloom prolazi kroz dvoranu i pozdravlja sve prisutne, a Mulligan upozorava prijatelja na Bloomov čudan pogled upućen Stephenu Dedalusu. Nakon knjižnice Bloom prolazi kroz Dublin te prvo navraća u gostionicu kod Kiernana, a nakon toga prema morskoj obali gdje uživa promatrajući Gerty MacDowell. U isto vrijeme njegova se žena druži s ljubavnikom.
Već je deset sati navačer i Bloom se nalazi u u rodilištu kako bi se raspitao za o poznanici koja se još nije porodila, iako su već prošla tri dana. Liječnik koji je tada bio u bolnici poziva ga na druženje sa studentima koji su zajedno pili. Sve ih je častio Stephen Dedalus jer je upravo dobio plaću.
Poslije odlaze kod Belle Cohen u bordel odakle je Stephen pobjegao nakon što je razbio svjetiljku. Bloom mu je pomogao da se digne nakon što ga je pronašao onesviještenog na ulici. Obojica kreću prema svratištu za kočije, a nakon dužeg razgovora Bloom poziva Stephena da dođe k njemu. Kada su popili kakao i pomokrili se ispred kuće Stephen je otišao. U posljednjem poglavlju autor se bavi Bloomovom ženom Molly.
Likovi: Stephen Dedalus, Leopold Bloom, Buck Mulligan, Molly
Analiza likova
Stephen Dedalus - mladi Irac koji ima dvadeset i dvije godine. Ovaj lik zapravo je grubi prikaz samog Joycea dok je bio mladić. Stephen je neotkriveni umjetnik koji radi kao profesor povijesti u školi za dječake. Još uvijek pati zbog majčine smrti, iako je od nje prošlo godinu dana. Stephenovi roditelji su ujedno i najveći izvor njegovih briga. Progoni ga duh majke jer je odbio pomoliti se nad grobom na njenoj sahrani, a s ocem odbija gotovo svaki kontakt, kako bi očeva kritika što manje utjecala na njegov život i umjetničko stvaranje.
Stephanova mladost utječe to što ima visoko samopouzdanje, ali i još uvijek nedefinirani karakter, kojeg nastoji izgraditi unatoč i s obzirom na odnos kakav ima s roditeljima. Većinu vremena Stephan živi u nekakvom svom svijetu, po vlastitim pravilima, a njegove ideje ga još više isključuju iz stvarnosti i otuđuju od drugih ljudi. Stephen se ponekad ponaša i krajnje neodgovorno, primjerice, što se tiče novca, ali on nije rastrošan iz samoljublja, već iz dobrodušnosti, a to si dopušta zbog spomenute mladosti i manjka osjećaja odgovornosti.
Stephan je tijekom radnje romana odlučio odbaciti sve okove koje mu je nametala katolička vjera i strog odgoj. On je čovjek koji, kad se sve zbroji, živi poprilično opušteno i svaki dan nastoji iskoristiti koliko može. Ne propušta dobru zabavu ni druženje s prijateljima, a pošalice s podstanarom Mulliagnom su mu dio svakodnevice.
Leopold Bloom - ima nekoliko poveznica s glavnim junakom Homerove Odiseje, a iako nije junak kao on, on je u isto vrijeme mnogo više od toga. Odisej nije samo muž, otac i sin, on je ujedno vojnik, ljubavnik, žrtva, junak ali i obiteljski čovjek. Odisej je lik koji se može povezati s likom iz modernog života kao što je Leopold Bloom, samo u modernijoj i drugačijoj izvedbi. Leopold je stoga predstavnik svakog čovjeka društva o kojem djelo govori.
Leopold Bloom je tridesetosmogodišnji marketinški stručnjak, odgajan u židovskoj vjeri, ali i unutar irske kulture, koja ga je jednako definirala, ali i izopćila, tj. Učinila da se u vlastitom gradu osjeća kao tuđinac. Bloom često biva isključen iz tipičnog dublinskog društva, što mu i odgovara jer niti voli piti, niti tračati, niti mu je stalo do takvog mentaliteta.
Poput Stephana i on je neostvareni umjetnik, ali za razliku od Stephana, Leopold je zreo i stabilan čovjek, ne previše dramatičan i depresivan. Takva je i njegova umjetnost - veoma razborita i funkcionalna. Jedini trenuci potpunog emocionalnog razdora kod Leopolda Blooma dogodili su nakon smrti njegova oca i sina Rudyja, te nakon otkrivene nevjere njegove žene Molly. Sve to rezultiralo je njegovom razornom usamljenošću i nemoćnosti. Nevjera žene kod njega je izazvala dvojake osjećaje. S jedne strane tu je očekivan osjećaj boli i izdaje, a s druge strane neočekivano zadovoljstvo jer ima ženu dovoljno privlačnu da je i drugi žele, ali i činjenica da je ženin ljubavnik zapravo njegova lošija kopija. Po svojoj prirodi, Leopold i na takve događaje ostaje pasivan, prihvaćajući i analizirajući stvarnost bez konkretnih akcija.
Molly Bloom - žena Leopolda Dedalusa koja pokušava ostvariti karijeru pjevačice amaterke. Uvid u njen karakter gotovo u cijelosti dobivamo iz perspektive drugih likova, nego po uvidu u njeno vlastito razmatranje svijeta, kao što je to slučaj kod prva dva lika. Molly je zato najjednostavnije definirati kao egocentričnu i nevjernu ženu. Ipak, nakon što smo potpuno upoznali lik Leopolda Blooma, možemo primijetiti da su neki Mollyni postupci zapravo odgovor na Leopoldov karakter. Ona jest samouvjerena žena, ali i žena kojoj manjka muževe ljubavi i pažnje, stoga nije ona to koja uništava brak, već je to još prije nje započeo njen muž.
Poput supruga, i Molly je odbačena od aktera tipičnog Dublinskog društva. Uz to što je vatrena i nekonvencionalna, ona također u sebi ima židovske krvi te je odrasla na drugoj strani svijeta. Veoma svjesna svoje vanjštine, realna je i po mnogo drugih pitanja, pa tako i u vezi osjećaja, bilo onih vezanih za intimnost, majčinstvo ili, primjerice, žalovanje.
James Joyce biografija
Irski književnik James Joyce rođen je u Dublinu 1882. godine. Odrasta u irskoj nacionalističkoj obitelji koja je njegovala katolički duh. Često je to bio razlog sukoba s obitelji i okolinom. Studira jezike, a bavio s i glazbom.
U svojim studentskim danima zanimao se za irsko kazalište i posebice za dramatičara Ibsena.
1904. je boravio u Trstu i Puli, Parizu, Zürichu gdje se bavio novinarskim radom. Imao je problema s pronalaskom izdavača koji bi želi objaviti njegova djela. 1907. mu izlazi zbirka pjesama Komorna glazba, 1914. zbirka pripovijedana Dublinci, a 1916. autobiografski roman Portret umjetnika u mladosti.
Na romanu Uliks radio je nekoliko godina. Naposljetku ga izdaje 1922. i često je roman bio zabranjivan u Engleskoj, ali i u Americi. Teoretičari se slažu da se u Uliksu Joyce kopira Homerove postulate putovanja kao glavne odrednice radnje. Roman je kombinacija različitih stilova pisanja i pripovjednih tehnika, a oslikava i podsvijest lijekova i njihov tijek misli.
1939. godine izlazi mu posljednje djelo Bdjenje nad Finneganom za koje kritičari tvrde da ga još nitko nije shvatio. Unatoč tome jako je utjecao na mnoge autore i pisce cijele Europe i Amerike.
Preminuo je 13.1 1941. godine u Zürichu, u Švicarskoj.
Autor: S.Š.
Odgovori