Analiza djela Ep o Gilgamešu. Kratka lektira, likovi, kratak sadržaj i književni elementi priče o prijateljstvu i želji čovjeka za besmrtnošću. Provjera znanja pročitanog djela na brz i jednostavan način!
Analiza
Ep o Gilgamešu je priča o prijateljstvu te vječno prisutnoj želji čovjeka da postigne besmrtnost. Tko zapravo ne bi htio živjeti vječno? Spomenuta želja obuhvaćena je tužnom i strašnom spoznajom da na kraju svaki čovjek ipak mora umrijeti.
Kod Sumeraca i Homera bogovi imaju nedostatke baš poput ljudi sa svim vrlinama i manama. Unatoč tome oni su za razliku od čovjeka besmrtni. U babilonsko-sumerskoj verziji čovjek se nema čemu nadati nakon smrti jer zagrobni život ne pruža previše optimizma. Glavna poruka sumersko-babilonskog epa je sve veća svjesnost o smrti te ljudskoj prolaznosti.
Ep o Gilgamešu sastavljen je oko 1700. godine prije Krista. Uklesan je u glinene ploče i napisan klinastim pismom. Sumerci su koristili klinasto pismo kako bi ispisivali bajke, mitove i legende, a najviše epove koji su predstavljali okvir u kojem se nalaze sumerski mitovi i freska narodnog života.
Elementi djela
Vrsta: epska pjesma, epopeja
Tema: Gilgameševa želja da dobije odgovore o životu i smrti, njegove avanture na putu dok traga za besmrtnosti
Pouka: smrt je neizbježna i trošenje vremena i energije na traganje za besmrtnošću je uzaludno
Vrijeme radnje: otprilike 2600. prije Krista
Mjesto radnje: drevna Mezopotamija
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
U prekrasnoj kraljevskoj palači u drevnom gradu Uruku živio je vladar Gilgameš. Bio je okrutan i tiranin kojem su se morali pokoravati kako mladi tako i stari. Mladićima je znao otimati djevojke i uzimati ih na silu. Gilgameš je samo jednom trećinom bio čovjek, a preostale dvije trećine predstavljale su boga.
Uručki narod više nije mogao trpiti Gilgamešovo zlostavljanje, pa je zamolio bogove da stvore junaka koji će se snagom moći suprostaviti tako okrutnoj pojavi. Zamolbe i jadikovanje čuo je bog neba Anu i pozvao božicu Aruru, poznatu po rađanju životinja i ljudi da se spoji s Mardukom, kako bi stvorila velikog junaka.
Uz pomoć blata, ovlažen njenom pljuvačkom stvoren je Enkidua kojeg je krvlju i božanskim dahom oživio na kraju bog Niniba. Enkidu se rodio u stepi gdje je pio vodu i jeo travu zajedno sa stokom. Bio je pravi branitelj poljskih životinja koje je štitio od od lovaca.
Kako je svakim danim uništavao sve više klopki koje su postavljali lovci, oni su se odlučili požaliti Gilgamešu, a koji im je potom savjetovao da u stepu odvedu ženu iz Ištarinog hrama. Ona će svojim bujnim tijelom namamiti velikog junaka Enkidu i udaljiti ga od krda.
Enkidu se približio ženi i s njom provedo sedam noći. Žena je koristila svaku priliku da mu priča o čuvenoj snazi Gilgameša, nakon čega se Enkidu odlučio sukobiti s Gilgamešom. Na kraju su došli u Uruk gdje su dočekani s najvećim počastima.
Nakon borbe Gilgameš je ipak pobijedio, ali uz posredovanje Gilgamešove majke njih dvojica su na kraju postala poput braće i otišli u Kedrovu šumu kako bi ubili Humbabu, čuvara šume koji je uvrijedio Šamaša, boga sunca i silnika koji je uznemiravao stanovnike na bregu.
Unatoč raskošnom životu u Gilgamešovoj palači Enkidu nije bio sretan jer ga je cijelo vrijeme vuklo prema stepi, ipak je on bio pola konj. Kada se vratio u stepu, Gilgameš se rastužio i odlučio je potražiti svog prijatelja.
Enkidu je prvo proklinjao ženu i lovca zbog kojih je napustio život u stepi, ali tada ga Šamaš opomene kako da nije bilo njih ne bi upoznao rakošan kraljevski život. Gilgameš ga je uspio uvjeriti da se vrati s njim u grad.
Enkidu potom ispriča Gilgamešu san koji je sanjao, a u kojem je bio otjeran u Podzemni svijet. Boginja Podzemlja Ereškigal dozvolila je Enkidu da upiše svoje ime u glinu, što je Gilgamešu bio znak da će se Enkidu dogoditi nešto loše. Savjetovao je Enkidu da prinese žrtvu sucu Utukiju. Gilgameš je odlučio prinijeti žrtvu masalaca i meda bogu Sunca, Šamašu.
Bog sunca ih je potom poslao da ubiju čuvara Kedrove šume, Humbabu. Gilgameš o tome obavijesti knezove grada Uruku. Majka Gilgameša zamolila je boga sunca da pomogne njenom sinu i Enkidu u borbi. Uz pomoć Niniba i Šamaša uspjeli su ubiti čuvara šume i nakon toga odlučili odmoriti.
Enkidu je opet sanjao čudan san, a Gilgameš ga je objasnio kao znak da će poraziti svog neprijatelja. Sljedeću noć je opet sanjao isti san i Gilgameš ga je opet doživio kao pozitivan znak. Kada su se popeli na Brijeg bogova ubili su Humbabu, nakon čega im je božica Irina poručila da se moraju vratiti u grad jer svatko tko pogleda u lice bogova treba umrijeti.
Gilgameš i Enkidu su se vratili kao pobjednici s kopljem na kojem se nalazila odsječena glava Humbabe. Slijedi ritualno pranje i odijevanje Gilgameša u novo odijelo, zbog čega ga je primijetila Ištar i ponudila se da mu bude ljubavnica. Odbio ju je i povrijeđenog ponosa Ištar je zamolila oca Anua da pošalje bika s nebesa koji bi ubio Gilgameša. Ali na kraju uz pomoć Enkidua, Gilgameš je porazio bika.
Ištar je ljuta, a cijeli narod slavi pobjedu s dva velika ratnika. Enkidu je potom ispričao svoj posljednji san u kojem ga je orao oteo i odveo u visine. Pustio ga je je i Enkidu se razbio na tlu. Obojica su bila svjesna da Enkidu više nije bio pod milosti bogova.
Enkidua je pogodila groznica zbog koje je bolovao 12 dana i presudio da ga uskoro čeka smrt. Na kraju zaista umire i ostavlja Gilgameša koji je šest dana i šest noći oplakivao najboljeg prijatelja i sedmog dana ga sahranio. Otišao je potom u stepu i požalio se lovcu zbog smrti najboljeg prijatelja, ali pritom izrazio strah od vlastite smrti.
Gilgameš je zbog straha od smrti bio odlučan da pronađe način kao živjeti vječno i krenuo je posjetiti praoca Utnapištima. Prošao je kroz vrata Sunca koja su čuvala škorpioni te nakon tamnog klanca dospio pred Šamaša, a koji je ga potom uputio prema Vratima bogova iz kojih su se nalazila Vode smrti i Svjetsko more.U spomenutim vodama živio je Utnapištim.
Gilgameš je došao do Vrta bogova koje je čuvala božica Siduri Sabitu i kojoj se Gilgameš povjerio. Zamolio ju je da ga pusti kod Utnapištima, ali ona ga je pokušala odvratiti rekavši mu da su bogovi stvorili ljude i odmah ih predoredili da jednog dana umru.
Gilgameš je bio uporan i zajedno s lađarem Utnapištima došao do Otoka života. Zamolio je Utnapištima da mu podari vječan život, ali i on ga je upozorio kako to nije moguće i da je svaki čovjek stvoren s namjerom da jednog dana završi svoj život. Utnapištim mu je potom ispričao kako je jednom s rodbinom preživio velik potop nakon čega mu je bog Ea dao mogućnost vječnog života. To se dogodilo daleko na ušću rijeka.
Unatoč tome Utnapištim je Gilgamešu podario tajnu o travi koja se nalazi u slatkovodnom moru na dnu. Njezina moć je u tome što čovjeku daje besmrtnost. Gilgameš je pronašavši travu odbio mogućnost da je pojede, nego ju je umjesto toga odnio u grad Uruk kako bi i drugi postali besmrtni. Ali dok su kupao travu mu je ukrala zmija i očajan se vratio u Uruk bez čudnovate trave.
Želio je posjetiti duh svog prijatelja Enkidua u Podzemnom svijetu, ali ga nije uspio pronaći. Bog Ea se ipak smilovao pa je omogućio Gilgamešu da priča sa sjenom svog prijatelja. On mu na kraju nije odao tajnu vječnog života, nego samo odgovorio da kada bi mu otkrio pravu tajnu, Gilgameš bi bio neutješan.
Gilgameš ga je htio još nešto upitati, ali sjena je nestala, pa se vratio u grad. Kada je došao u grad Gilgameš je legao u hramu koji se nalazio na svetom brdu i na kraju ga je otela smrt.
Video lektira Ep o Gilgamešu:
Autor: M.L.
👉🏼 ZA VIŠU OCJENU! 👈🏼
Analiza djela i likova + najvažnija pitanja / odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Analiza likova
Gilgameš
Nestabilan spoj boga i čovjeka, Gilgameš najviše pati od imoderacije. On je najveći od svih ljudi, a njegove su vrline i njegove mane nadmašene. On je najžešći ratnik i najambiciozniji graditelj. Ipak, sve dok se Enkidu, skoro jednak njemu, ne pojavi kako bi služio kao protuteža Gilgameševim nemirnim energijama, iscrpljuje svoje podanike neprekidnom borbom, prisilnim radom i proizvoljnim vježbama moći. Lijep na pogled, Gilgameš se sebično prepusti svojim apetitima, spavajući s bilo kojom ženom koju želi, bilo da je žena ratnika ili plemićka kći - ili mladenka u bračnoj noći. Enkiduovo prijateljstvo ga smiruje i mijenja fokus na važnije stvari. Kad Enkidu umre, Gilgameš duboko žali i užasnut je suočavanjem s vlastitom smrti. Naglo se odriče slave, bogatstva i moći, a sve su to svjetske težnje koje je kao kralj svojedobno iznio, on počinje potragu za spoznajom tajne vječnog života. Umjesto toga, on pronalazi mudrost da postigne sklad sa svojim božanskim i smrtnim osobinama. Pomirivši se konačno sa svojom smrtnošću, Gilgameš pronalazi svoje mjesto u svijetu i postaje bolji kralj.
Enkidu
Enkidu, dlakavih prsa i divlji, započinje svoj književni život kao Gilgamešev vjerni prijatelj. U najstarijim pričama koje sadržavaju Ep o Gilgamešu, on je Gilgamešev pomagač. Kako su se te legende razvile u poglavlja velike epske pjesme, Enkiduova uloga duboko se promijenila. Postaje mnogo više od suigrača ili podanika, on je Gilgameševa srodna duša, brat, pa čak i njegova savjest. Bogovi ga stvaraju kako bi Gilgamešu dali protutežu. Za razliku od Gilgameša, koji je dvotrećinski bog, Enkidu je u cijelosti izrađen od gline. Svoj život započinje kao divlji čovjek kojeg su odgojile životinje, grub i nerafiniran, u određenoj mjeri ostaje divljak u civiliziranom svijetu. Na primjer, kada Gilgameš vrti Ištar, božicu ljubavi kako upućuje Gilgamešu uvrede i prijetnje, Enkidu joj baca komad uda bika u lice. Međutim, Enkidu se također ponaša instinktivno viteški. On uzima oružje kako bi zaštitio pastire koji mu prvi daju hranu i putuje u Uruk kako bi zaštitio potlačene ljude i djevičanske nevjeste od svog nekontroliranog kralja. Ironično je da je taj kralj Gilgameš. Enkidu ga prevladava prijateljstvom, a ne silom i pretvara ga u savršenog vođu.
Iako je Enkidu hrabriji od većine muškaraca, on je i manje pobožan nego što bi trebao biti. Plaća skupu cijenu za nepoštovanje koje pokazuje Enlilu, bogu zemlje, vjetra i zraka, kada nagovara Gilgameša da ubije Enlilovog slugu Humbabu, a izazove i bijes božice Ištar. Kao i svi muškarci, i Enkidu s užasom žali što mora umrijeti.
Utnapištim
Ime Utnapištima znači "Onaj tko je vidio život", premda bi "Onaj koji je vidio smrt" bilo jednako prikladno jer je bio svjedokom uništenja cijelog svijeta. Bivši kralj i svećenik Šurupaka, Utnapištim je bio sretnik koji je imao naklonost boga Ea. Prezir prema Gilgameševoj očajničkoj potrazi za vječnim životom može se činiti neplodnim, budući da je i on sam besmrtan, ali Utnapištim mora nositi težak teret krivice preživjelog. Ne zna zašto ga je Ea od svih ljudi na svijetu odabrao za život, ali svjestan je da je stotine njegovih susjeda osuđeno na smrt i svejedno ih prepušta njihovoj sudbini
Međutim, ono što je Utnapištim zadobio svojom lukavstvom bila je velika blagodat za čovječanstvo. Od bogova je dobio obećanje da će odsad samo pojedinci biti podvrgnuti smrti i da će cijelo čovječanstvo preživjeti. Kad je Utnapištim testirao Gilgameša tražeći od njega da ostane budan tjedan dana, znao je da neće uspjeti, baš kao što je i znao da Gilgameš neće profitirati od čarobne biljke koja je imala snage da ga ponovno učini mladim.
Siduri
Siduri je čuvarica Vrta bogova koja isprva zabrani ulaz Gilgamešu, a zatim s njim dijeli svoju senzualnu, svjetovnu mudrost, savjetujući mu da njeguje užitke svijeta u kojem živi. Iako ga pokušava odvratiti od njegove potrage, ona mu govori kako pronaći Uršanabija, brodara bez čije pomoći sigurno neće uspjeti.
Šamat
Prostitutka koja ukroti Enkidu zavodeći ga. Iako njena moć dolazi iz njene seksualnosti, ona je povezana s civilizacijom, a ne prirodom. Predstavlja senzualna poboljšanja kulture - sofisticirane užitke vođenja ljubavi, hrane, alkohol, glazbu, odjeću, arhitekturu, poljoprivredu, stoku i obrede.
Utnapištimova supruga
Neimenovana žena koja igra važnu ulogu u priči. Ona omekšava svoga muža prema Gilgamešu, nagovarajući ga da mu otkrije tajnu čarobne biljke koja vraća mladost.
Uršanabi
Čuvar misterioznih sanduka s kamenjem. Uršanabi upravlja malim čamcem preko Vode smrti do dalekog mjesta u kojem živi Utnapištim. Izgubi tu privilegiju kad prihvati Gilgameša za putnika, pa se s njim vrati u Uruk.
Humbaba
Strašno čudovište/demon koji čuva cedrovu šumu koja je zabranjena smrtnicima. Humbabinih sedam odjevnih predmeta proizvodi auru koja paralizira strahom sve one koji mu ne bi mogli odoljeti. On je oličenje strašne prirodne snage i prijetnje. Usta su mu vatra, urla poput poplave i udiše smrt, slično kao erupcija vulkana. U svojim posljednjim trenucima stječe osobnost i emocije, kad lukavo zagovara za svoj život.
Ištar
Božica ljubavi i plodnosti, kao i božica rata. Ištar se često naziva kraljicom neba. Živahna, ponekad njeguje majčinski lik, a drugi put je duhovita i okrutna. Ona je zaštitnica Uruka, gdje ima i svoj hram.
Šamaš
Bog sunca, Ištarin brat, zaštitnik Gilgameša. Šamaš je mudri sudac i zakonodavac
Autor: M.Z.
Odgovori