Pavao Pavličić istaknuti je pisac hrvatski krimića. Piše na jako zanimljiv način kojim drži svoje čitatelje u neizvjesnosti do samo kraja, ali paradoksalno tome, kroz tekst nagovješćujući mogući rasplet djela. Time Pavličić potiče čitatelja na razmišljanje i gotovo pa aktivno sudjelovanje u rješavanju predloženog misterija. Također, pisac detaljno prikazuje psihološki prikaz lika ne samo kroz epitete, već i kroz njihov angažman u radnji, kroz odgovor lika na određene situacije, koji se očituje kroz ponašanje.
Pisac ostavlja čitatelje gotovo pa šokiranima ovim kratkim književnim djelom, što je i odlika dobrog krimića, a kako bi djelo bilo što objektivnije prihvaćeno od čitatelja, on pripovijeda u trećem licu.
Djelo pripada književnoj vrsti noveli. Prva priča novele opis je neobičnog i pomalo čudnog života opsesivnog statističara zločina Valentina Kneza. Preko njegovog života i događaja u koje se upliće pisac nam poručuje koliko je jednako važno imati nekakve pravilnosti u ritmu života koje donose stabilnost, ali da se njegova prava ljepota sastoji i od nepravilnosti. Koliko god da red i pravila donose nužni mir i sigurnosti, impulzivnost i povremeni kaos donose posebna zadovoljstva i jednako važna uzbuđenja od kojih život kao da zablista. Čovjek se ne bi smio boriti protiv takvih trenutka, koliko god zbog njih bio preplašen.
Druga priča govori o neustrašivoj slastičarki Magdi koja sa svojim prijateljem lovi silovatelja, tzv. "fantoma", a treća o knjižničaru koji zbog svakodnevne rute tramvajem uspije uhvatiti pljačkaša svoje knjižare.
Četvrta priča govori o čovjeku koji rješava slučaj pljačke nakon što posvjedoči sudaru na putu prema frizeru.
Kao što primjećujemo, svaka priča ove zbirke govori o nekom slučaju zločina kojeg čine glavni likovi, gotovo bez iznimke, obični ljudi. Prva priča, po kojoj zbrka nosi i ime, govori o čovjeku koji je opsjednut zločinima i njihovom sprječavanju. Prva priča kao da je uvod u sve ostale. Ona sama po sebi nije kriminalistička, ali nas svakako priprema za cijeli niz odličnih priča te tematike.
Dobri duh Zagreba
Valentin Knez je osamljeni čovjek koji je svoje dane provodio evidentirajući zločine u Zagrebu, gradu u kojem živi. Valentin ne zna što ga je točno privuklo ovoj preciznoj znanosti, no misli da je jedan od razloga taj što želi pomoći ljudima i to opskrbljujući ih podacima na osnovu kojih mogu donositi zaključke.
On je opsesivne prirode, teži savršenstvu i u najsitnijim detaljima te veoma cijeni red, što se najbolje primjećuje u njegovim postupcima. Valentin kupuje osobito večernje novine iz cijele zemlje i izrezuje sve članke iz crne kronike te ih lijepi i razvrstava u svojoj samačkoj, pomalo depresivnoj sobi. On tako provodi svoje dane. Njegov posao je tajan, no u jednom trenutku svoj rad planira otkriti stručnjacima. Do toga nije došlo jer se on počinje baviti drugim iznimno tajnim poslom - ispravcima ritma.
Knez kroz svoj statistički rad čak može predvidjeti kada će se sljedeći zločin dogoditi. On previđa gdje, s kojim oružjem i tko će zločin počiniti. Uočava taj ritam zločina i smatra da je ritam iznimno važan općenito u životu, pa tako i u zločinima, jer sve ima svoj početak i kraj.
Nevolje za njega počinju u trenutku kada se ritam poremeti i njegov sustav predviđanja zakaže, Tada on počinje gubiti svoju smirenost, hladnoću i pronicljivost.
U jednom trenutku “Valentin Knez išao je ulicom polako, zaboravivši kamo je krenuo. Više nije bilo sumnje: ritam bijaše poremećen.“
On se tada zatvara u svoju izoliranu sobu, ispunjenu mirisom duhana i nervozno razmišlja kako ritam vratiti i ispraviti ovu katastrofu nepravilnosti koje grad Zagreb mogu dovesti do najužasnijih scena krvoprolića.
Iz svoje sobe izlazio je samo kako bi kupio novine i čitao vijesti o zločinima, iako su mu vijesti o kaosu oko njega stizale i preko radija.
Kada uoči da se sistem potpuno raspao, nije mu preostalo ništa drugo nego raditi na ispravcima sistem, i to onako kako samo on zna.
Magda i trešnjevački fantom
Magda je dobra žena koja radi kao konobarica u kafiću. Unatoč svojoj debljini, ima podosta udvarača, ali se još nije udala. Njezin najveći udvarač je deset godina stariji Vincek. Dok je posluživala društvo, saznala je da na Trešnjevačkoj livadi kojom uvijek prolazi, djeluje manijak koji siluje žene. Doznajemo da mu to nikad nije uspjelo jer je uvijek netko naišao.
Magda se nije dala zastrašiti, iako je znala da i ona može biti napadnuta. Te večeri, kao i svake druge, došao je Vincek i opet ju zamolio da je on otprati kući, ali kao i uvijek onda ga je odbila. Na putu do kuće tu ju je večeri napao nepoznat čovjek. Magda je bila hladnakrvna jer je u čovjeku prepoznala Vinceka.
Priznao joj je da ju je htio samo zaplašiti kako bi ona pristala da ju ubuduće prati kući. Magda je predložila da zajedno uhvate fantoma. Sutradan je u kafiću razglasila kako će nositi veću svotu novaca kući.
Kao što je i predviđala, na putu do kuće ju je napao fantom. Uspjela ga je nekako srušiti no on je ipak bio jači. Vincek je dojurio i savladao ga. Fantom je bio Slavko, stalni gost u kafiću. Stalno je napadao žene, ali samo zato kako bi mogao napasti Magdu i uzeti joj novac.
Tramvajska priča
Tomislav Šijek se vozi svako jutro istim tramvajem, tamo je stekao i stalno društvo. Tako jednog jutra u kolima saznaje da je opljačkana knjižara u kojoj radi. To ga nije smelo u razmišljanju, o jednom malom prozorčiću na susjednoj zgradi. Taj prozorčić je on stalno promatrao na putu prema svom radnom mjestu.
Jednog jutra je vidio da na prozorčiću stoji plakat koji su oni izradili u knjižari. Nije mu bilo jasno kako se plakat sada nalazi tu kada je tek jučer izrađen, a sutra su trebali doći po njega. To je jako zainteresiralo Tomislava, pa je sutradan pošao do prozorčića, ali tamo plakata više nije bilo.
Na stanici je razgovarao s kolegom s posla, zajedno su ušli u tramvaj, a tamo su ih poznanci ispitivali o pojedinostima u vezi pljačke. Kad je Šijak sutradan krenuo ranije na posao, nije se zaustavio na stanici nego je krenuo do zgrade s prozorčićem, došao do stana i pokucao na vrata.
Vrata je otvorio crvenokosi dječak koji je bio povezan s pljačkom knjižare. Šijak ga je htio uhvatiti, ali je ovaj pobjegao. Nakon nekog vremena, u stan je došao neki drugi čovjek. Šijak ga je uhvatio, to je bio Jakov Bodovac, njegov kolega s posla. Jakov je dao ključeve crvenokosom dječaku i ovaj je opljačkao knjižaru, a novce donio u prazan stan.
Šijku se napokon ostvario san, vidio je kao Zagreb izgleda s tog prozorčića.
Frizer za muške
Kada bi profesor Storectrebao ići na šišanje, svaki put bi išao na drugi kraj grada Zagreba jer je tamo bila brijačnica u kojoj se osjećao ugodno uz uvijek isto društvo.
Dok je čekao svoj red za šišanje, na cesti se dogodio sudar i vidio je kako su ljudi iz jednog kombija uzeli stvari iz drugog. Nikome ništa nije bilo jasno. Svi su istrčali van da doznaju što se dogodilo, dok je profesor ostao u brijačnici sa brijačem. Doznali su da je to bio opljačkan kombi koji je vozio novce u banku preko puta.
Majstor je izgledao nezainteresirano i rekao je pomoćnici da promijeni periku u izlogu. Ona je umjesto crvene sada stavila crnu i otišla kući.
Policija je obavila ispitivanje, a najveći sumnjivac je bio profesor Storec jer on živi na drugom kraju grada. Nakon nekog vremena došao je čovjek kojega je majstor predstavio kao vodoinstalatera. Taj čovjek je odnio neku kutiju u stražnju prostoriju i zatim otišao. Profesor je bio sumnjičav te je pitao majstora koliki je njegov dio od pljačke.
Majstor je nakon toga napao Storeca, u taj čas je došao inspektor policije i uhvatio majstora. Profesor im je sve ispričao. Majstor je davao signale za pljačku mijenjajući perike, a tada bi "vodoinstalater" donio novce.
Biografija: Pavao Pavličić
Rođen u Vukovaru 1946. Godine. Scenarist, pripovjedač, romanopisac, književni povjesničar i esejist. Diplomirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, a danas tamo radi kao profesor.
U svom životu do sada napisao je više od četrdeset knjiga, ali ističe se zasigurno kao jedan od najpoznatijih pisaca kriminalističkih romana u Hrvatskoj. Od tih djela poznati su "Stroj za maglu", "Plava ruža", "Umjetni orao".
I njegova djela su povezana s rodnim gradom Vukovarom. Neka od djela su: "Vukovarske razglednice", "Dunav", "Vodič po Vukovaru", "Šapudl".
Od ostalih djela poznata su "Sretan kraj", "Rupa na nebu", "Slobodni pad", "Večernji akt", "Zaborav", "Pokora".
Od romana za djecu možemo izdvojiti romane "Zeleni tigar", "Trojica u Trnju", "Petlja", "Mjesto u srcu", "Lopovska uspavanka".
Prema nekim romana i scenarijima snimljeni su i filmovi.
Autor: S.G.
Odgovori