Judita

Judita je bilo prvo umjetničko djelo koje je napisano hrvatskim jezikom. Ovaj vrlo vrijedan ep Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, izašao je u Mlecima 1521. godine, a napisan je još 1501. godine.

Sastoji se od šest pjevanja, a napisan je dvanaestercima koji se dvostruko rimuju. Jezik kojim je napisan ep je splitska čakavština. Ovaj ep nastao je kao podloga biblijskoj priči.

Vrsta djela: Judita je književno djelo u prozi koje se sastoji se od šest pjevanja.

Kratak sadržaj

Iz naslova djela koji nosi puni naziv “Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdaži istorija svete udovice JUDIT u versih hrvackih složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibli”, možemo zaključiti koja je tema i koja će biti radnja djela.

Tako možemo saznati da je djelo pisano na hrvatskom jeziku, a saznajemo i kratak sažetak priče, a on je da se radnja vrti oko udovice Judite koja je zaslužna za oslobođenje izraelskog naroda od velike pogiblje.

Judita počinje predgovorom koji je Marulić posvetio svom kumu Dujumu Balistriliću, splitskom kanoniku. U predgovoru Marulić je predočio i tri bitne polaznice svog djela, a to su epska struktura, biblijska tematika te hrvatska epska tradicija.

1. pjevanje

Judita započinje kao i većina epskih pjevanja, a to je epska invokacija. To znači da pjesnik doziva Boga i moli ga za pomoć kako bi mogao napisati svoje djelo. Odmah nakon toga slijedi uvod u kojem se priča o Nabukodonosoru, asirskom vladaru koji je uspio pobijediti Aefaksata, medijskog kralja, koji se uobrazio želeći postati vladar cijeloga svijeta.

On je poslao svuda unaokolo glasnike s ciljem da mu se svi narodi u susjedstvu pokore, no glasnici se vraćaju uobraženom vladaru neobavljena posla. Nabukodonosora to jako razbjesni te odluči uz pomoć svog vojskovođe Holoferna pripremiti sve što je potrebno kako bi se krenulo u pohod na susjedne narode.

2. pjevanje

Drugo pjevanje daje nam opis kako je Holofernova moćna vojska krenula na pohod Sirije i Mezopotamije. Nakon što je vojska pokorila ta dva naroda, ne predaju se još samo Židovi. No, i oni polako posustaju u borbi braneći se kako Holoferno ne bi zavladao Jeruzalemom.

Holoferno je jako bijesan kada čuje kako se Židovi brane i suprotstavljaju njegovoj moćnoj vojsci te poziva Ahiora ne bi li saznao otkud ovom naroda snaga za borbu protiv tako jake i snažne vojske. Ahior mu objašnjava da se ključ njihova uspjeha vjerojatno krije u njihovoj vjeri u Boga.

3. pjevanje

Na početku trećeg pjevanja možemo vidjeti opis Holofernova gnjeva, opisane su njegove prijetnje te tjeranje Ahiora prema Betuliju, židovskom gradu. Holoferno prijeti kako će razoriti Betuliju i pogubiti Ahiora. Građani Betulije jako su lijepo ugostili Ahiora te su mu u njegovu čast pripremili gozbu. No, uskoro Holoferno opsjeda grad.

Holoferno nije uspio pokoriti grad te više od gnjeva nije znao što učiniti. Dosjetio se tada ideje kako bi mogao prekinuti dotok vode u grad. I to je i učinio. Tada su ljudi uskoro počeli obolijevati, a osim bolesti u gradu su nastupili glad i žeđ. Građani od jada ne znaju više što učiniti pa se odluče predati. Odlaze zato kod poglavara Ozija. No, Ozija se ne želi još predati. On zamoli za još pet dana vremena kako bi izbavio grad ovih muka, ali ni sam ne želi priznati da ne zna kako to učiniti.

Tada se pojavi lijepa Judita. Mlada udovica tvrdi kako ona ima rješenje s kojim će uspjeti osloboditi grad. Ona se ljuti na svoje sugrađane koji su se odlučili predati sumnjajući u Božju pomoć.

4. pjevanje

U četvrtom pjevanju Judita zaziva Boga i moli ga za pomoć. Moli ga da oslobodi njezin grad. Nakon toga odluči skinuti udovičku odjeću te obući najljepše haljine. Potom, u pratnji sluškinje Abre odlazi do asirskog logora. Kada je stigla pred logor, govori stražarima kako mora vidjeti Holoferna jer će mu priopćiti kako može najlakše zauzeti grad. Stražari je odluče odvesti do Holoferna koji je, čim ju je ugledao, bio očaran njezinim izgledom.

5. pjevanje

Peto pjevanje započinje gozbom koju priprema Holoferno u čast lijepe Judite kako bi je osvojio. Za vrijeme gozbe on puno jede i pije, a Judita ga još više na to potiče. Kada se toliko najeo i napio, srušio se i zaspao. Judita je tada uzela njegov mač i odsjekla mu glavu. Uzela je njegovu glavu i spremila je u torbu te se iskrala iz logora. Stražarima je svoj odlazak objasnila tako što je rekla da se u pratnji sluškinje Abre mora uputiti u pustinju kako bi se molile.

No, one odlaze natrag u svoj grad, u Betuliju. Kada su njezini građani saznali što je učinilo, to im je dalo dodatnu hrabrost. Oni tada pokore Asirce.

6. pjevanje

U šestom i zadnjem pjevanju epa, prikazana je zadnja pobjednička borba građana Betulije. Oni pobjeđuju, a nemoćni Asirci bježe svuda naokolo glavom bez obzira.

Na kraju građani su još dugo slavili lijepu Juditu čija je hrabrost i domišljatost spasila grad. Judita je doživjela veliku starost te je živjela u Betuliji sve do smrti. Navršila je 105 godina kada je umrla.

Likovi: Judita, Holoferno

Analiza likova

Judita – udovica iz Betulije. Iznimne ljepote, iskrena, hrabra i pobožna. Prikazana je kao junakinja. Uz to sve, ona je i lukava jer je zainteresirala pohotnog Holoferna. Krase je i ljepota i dobrota, a sve te osobine presudne su za tijek radnje. Njezin lik utjelovljen je kao lik lijepe gospoje koji je bio specifičan za doba renesanse kada je djelo pisano. Ona je ideal morala, domoljubnih, religijskih i kršćanskih vrlina.

Holoferno – lik u kojem je prikazano sve negativno. On je bio nositelj bludnih radnji te osoba koja je bila neumjerena u hrani i piću. Bio je predvodnik nepravde i neprijateljske vojske koja je nadmoćnom silom zaposjela grad Betuliju.

Biografija: Marko Marulić

Marko Marulić, potomak starinske splitske patricijske obitelji, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450.

Prvu školu je završio u Splitu, a kasnije je otišao u Padovu. Pisao je na hrvatskom i na latinskom jeziku. Njegova najznačajnija djela su: Judita, Davidijada, Pedest priča, Pjesme…

Pripada splitskom humanističkom krugu i smatra se ocem hrvatske književnosti.

Preminuo je 5. siječnja 1524. u Splitu.

Autor: M.L.