Junačina Mijat Tomić

“Junačina Mijat Tomić” roman je Dubravka Horvatića, objavljen 1982. godine. To je priča o narodnom junaku Mijatu Tomiću koji je živio na području Hercegovine u 17. stoljeću. Inspiraciju o Tomićevom životu pisac je pronalazio u usmenim narodnim pjesmama, koje su govorile o epizodama iz Tomićeva života, koje ujedno govore i o junačkoj prošlosti našeg naroda. U središtu priče je snažni i pravedni junak Mijat Tomić koji se silom prilika morao odmetnuti u hajduke. U odmetništvu su ga slijedili i drugi muškarci koji ili nisu imali doma ili su morali iz njega bježati, a možda su jednostavno željeli biti dio borbe za pravdu u vremenima kada se običan narod tlačio od strane raznih stranih osvajača. O njihovim junačkim djelima, predvođenim tjelesno i duhovno jakim Mijatom, pričalo se po selima i među narodom, koji je napokon dobio nekoga da se bori za njih. O njima su se pjevale pjesme i pričale priče, a lik Mijata Tomića izrastao u simbol smionosti i narodne pravde.

Mijat Tomić simbol je otpora ne samo stranoj vlasti i tiraniji, već i općenito borbi protiv nepravde, ugnjetavanja i bogaćenja preko leđa poštenih radnika tj. seljaka. Poput Robina Hooda, družina Mijata Tomića otima samo onima koji su i sami oteli. To rade ne samo da bi se osvetili, već da bi oživili moral u ljudima i probudili njihov ponos. U liku Mijata Tomića prikazuje se romantičarski lik hajduka – onoga koji je bezuvjetno hrabar, pošten, dorastao svakoj opasnoj situaciji, čvrst i nepokolebljiv. Taj lik spava u pećinama, osvećuje nepravde, ne bježi od sukoba. On ima obitelj, ženu i djecu, ali nikada nije s njima, što je jednako njegova osobna žrtva, ali i odabir za obranu većeg dobra. Poštenje, pravda i dobrobit naroda, ovdje su važniji od osobnih interesa i svatko tko postupi drugačije, u romanu je negativni lik i izdajnik.

Prvi podaci o rođenju i životu Mijata Tomića pronađeni su među zapisima fra Filipa Grabovca, koji je živio u 18. stoljeću, a potvrdu o njegovim junačkim djelima pronalazimo u zapisima narodnih priča. Kanije je ovaj lik bio inspiracija mnogim književnicima i pjesnicima.

Kratak sadržaj

Mijat Tomić je još kao dijete bio na glasu kao veoma snažan i hrabar. Iako ispočetka ljudi i nisu vjerovali u njegovo junaštvo, u narednih nekoliko godina u to su se definitivno uvjerili.

Prvi dokaz svoje hrabrosti Mijat je pokazao u dvoboju sa Crnim Arapinom. Crnom Arapinu nitko nije znao ime i svi su ga se bojali, kao i Džaferbeg Kopačić koji je bio pozvan na dvoboj s njime. Džaferbeg je znao da će ga Crni Arapin ubiti pa je zamolio Mijata da ode umjesto njega u dvoboj. Mijat je prihvatio, sjeo je na konja i krenuo prema Crnom Arapinu. Dvoboj je bio veoma lagan i svi su znali tko će pobijediti. Mijat je svoj mač zabio Arapinu u rebra i tako ga usmrtio.

Odmah nakon dvoboja arapinovi vojnici su pobjegli i kao nagradu Mijatu Tomiću ostavili livadu Jabuku. Na livadi Jabuci Mijat je sa svojim prijateljima hajducima naišao na nepoznate ljude koji su kosili njegovu travu, odmah je ubio njihovog vođu, dok je ostale poštedio znajući da su samo pratili naredbe.

Kako je dolazila zima, hajduci su se morali snaći za preživljavanje. Tako su prvo napali bogatu karavanu Muje Baledžije. U pohodu su oslobodili jednog roba i namirili se plijenom za cijelu zimu. Nisu pljačkali sve do proljeća kada su nastavili svojim standardnim poslom.
Cijela regija je znala tko je Mijat Tomić, a on i njegovi hajduci su odlučili napasti Hasanbegove dvore kad nije bilo nikoga u njima. Dvor je bio pod slabom zaštitom, tako da su lako svladali i tu prepreku.

Prolazile su tako godine i godine u kojima je Mijat Tomić sa svojim hajducima haračio. No, oni nisu haračili sve što su stigli već samo one ljude koji su drugima nanosili zlo.

Nakon nekoliko godina, Mijat i njegova družina ostali su bez dva člana, jednog hajduka kojeg je ubio vlastiti prijatelj i bez Ilije, hajduka koji se obogatio i odustao od takvog načina života. Isti taj Ilija poslao je Mijatu jednog dana čudnu poruku. Javio mu je kako mu se rodio još jedan sin, te da želi da Mijat dođe i bude njegovu sinu kum. Jedan od Mijatovih hajduka Marijan, upozoravao je Mijata kako mu je sve to čudno i da ne bi trebao ići kod Ilije, jer bi mu on mogao prirediti neugodno iznenađenje. Mijat je rekao da neće otići, no preko noći kad su svi spavali, iskrao se i otišao posjetiti svog prijatelja.

Onog trenutka kada je kročio u Ilijinu kuću, dva čovjeka sa puškama su ga pogodila, svaki jednim metkom (u srce i glavu). Mijat je u trenu ostao ležati mrtav na kućnom pragu.

Njegovi ubojice su se zvali Arapin i Sava, no nisu ni oni samo daleko dogurali. Njima se osvetio mladi Mijatov prijatelj Marijan, koji ih je zarobio i zavezao na krov kuće koju je zapalio. Nakon osvete Mijatovo su tijelo pokopali u blizini Strmca, a mali Marijan je postao vođa hajduka.

Vrsta djela: roman

Vrijeme radnje: oko 1630. godine

Mjesto radnje: selo Gornji u Duvanjskom polju, obronak planine Midene, vrhovi Ljubuše i Vran-planine, Sinj, Obronci Čvrsnice i Vrana.

Likovi: Mijat Tomić, Marijan, Vid Žeravica, Toma Tomić, Džaferbeg, Kata, Sava, Crni Arapin, Arapin

Biografija: Dubravko Horvatić

Dubravko Horvatić rođen je u Zagrebu 9. prosinca 1939., a umire 20. svibnja 2004. godine.

Završio je klasičnu gimnaziju a na filozofskom fakultetu studirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Bio je član Društva književnika hrvatske i ujedno postao i njegov tajnik. Nekoliko dječjih časopisa našlo se tokom godina pod njegovom uredničkom palicom.

Otac mu je bio domobranski časnik zbog čega se važnost njegova rada prešućivala preko dvadeset godina. Čak su mu i djela zabranjivana.

Obavljao je visoke dužnosti u Matici Hrvatskoj i tri godine djelovao na poziciji urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Pisao je radove za djecu, eseje, putopise, kritike, pjesme i novele koje možemo pronaći sakupljene u preko 50 knjiga. Djela su mu zasad doživjela prijevode na 25 svijetskih jezika.

Osvajač je nagrada Ivane Brlić Mažuranić, Miroslav Krleža i nagrade Tin Ujević. Jednako tako postoji i nagrada koje nosi njegovo ime i dodjeljuje se od 2006. godine.

Autor: L.K.

Komentiraj

*

Pitanja za ponavljanje >>